Podgorica, (MINA) – Vlada je danas usvojila Predlog zakona o prekršajnim postupcima, koji predviða jednostavniji prekršajni postupak, kao i pasivni sistem naplate novèanih kazni, saopštio je ministar pravde Miraš Radoviæ. "Licima koja nijesu platila novèanu kaznu, a osuðena su na prekršaj iz oblasti bezbjednosti saobraæaja, neæe biti omoguæeno da registruju vozilo ili produže važenje svoje saobraæajne dozvole, a što se dešava jednom godišnje, ukoliko ne plate novèanu kaznu za prekršaj. To je takozvani sistem pasivnog izvršenja", objasnio je Radoviæ. Taj sistem, kako je kazao, obezbjeðuje se kroz elektronski registar novèanih kazni, koji æe se voditi u Ministarstvu. Novinu u zakonu predstavlja i uvoðenje nove kriviène sankcije – rada u javnom interesu. Razlozi za utvrðivanje tog zakona su, rekao je Radoviæ, usaglašavanje prekršajnog zakonodavstva sa novim Ustavom, potvrðenim meðunarodnim ugovorima znaèajnim za tu oblast, naroèito sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pravnim aktima Evropske unije, kao i Zakonikom o kriviènom postupku. "Jedan od najvažnijih razloga je što smo imali prekršajno zakonodavstvo koje predviða složene procedure odluèivanja u prekršajnom postupku, a što je za posljedicu imalo neefikasnost prekršajnog postupka na koju su ukazale brojne analize o radu organa za prekršaje i sugestije dobijene od struène javnosti", naveo je Radoviæ. Prema njegovim rijeèima, novi zakon æe omoguæiti voðenje efikasnijeg, ekonomiènijeg i jednostavnijeg prekršajnog postupka. "Treba posebno potencirati da predviða samostalnu odgovornost odgovornog lica u državnim organima, lokalne samouprave i uprave, ne i odgovornost ovih organa", kazao je Radoviæ. Razlog za uvoðenje rada u javnom interesu je, kako je rekao, pronalaženje alternativi kazni zatvora i novèanoj kazni kao vrsti sankcije. Ta sankcija se, objasnio je on, može izreæi uz pristanak lica umjesto kazne zatvora ili novèane. Prema rijeèima Radoviæa, najvažnije novine se odnose na procedure, odnosno prekršajni postupak. "Najveæi reformski potencijal ovog zakona je u tome što se u sistem uvodi potpuno novi institut, prekršajni nalog. Osnovna ideja uvoðenja prekršajnog naloga je da se što veæi broj predmeta riješi van suda", naveo je Radoviæ. Zbog toga je, kazao je on, za lakše prekršajne predmete uveden obavezni prekršajni nalog koji predstavlja oblik transrefa prvostepene nadležnosti sa suda na upravne i druge organe odreðene zakonom. Posebnost tog postupka za izdavanje naloga, rekao je on, predstavlja ponudu ovlašæenog izdavaoca naloga uèiniocu prekršaja da prihvati odgovornost i nalogom izreèenu sankciju za prekršaj, bez sprovoðenja postupka pred sudom. "Ili da okrivljeni ne prihvati odgovornost i podnese sudu zahtjev za sudsko odluèivanje", kazao je Radoviæ. On je podsjetio da u domenu prekršaja, oko 90 odsto su prekršaji iz oblasti bezbjednosti saobraæaja. "Kada policija utvrdi da je izvršen prekršaj, donosi nalog i obavezuje izvršioca da plati odreðeni novèani iznos, to može da uradi kada je predviðena fiksna kazna i kad nije, nudeæi da plati minimalnu kaznu. Ukoliko poèinilac nije zadovoljan tim postupkom, može se obratiti sudu", objasnio je Radoviæ. Novinu, dodao je on, predstavlja i voðenje postupka za lakše prekršaje po skraæenom postupku. Za novèane kazne je, kazao je on, predviðen minimum i maksimum. Minimum je, kako je kazao je Radoviæ, 30 EUR, dok je maksimum oko dvije hiljade EUR, za fizièka lica. "Što se tièe pravnih lica, ti su iznosi veæi", rekao je Radoviæ. (kraj) boj/djs