• četvrtak, 24 jul 2025

Restriktivna fiskalna politika i smanjenje duga

Restriktivna fiskalna politika i smanjenje duga
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nova vlada bi u narednoj godini trebalo da nastavi da vodi restriktivnu fiskalnu politiku, smanjuje javni dug i poveæava izvoz, ocijenila je potpredsjednik Privredne komore (PKCG), Ljiljana Filipoviæ. “Oèekivanja su da æe se u narednoj godini nastaviti sa voðenjem restriktivne fiskalne politike i smanjenjem uèešæa javne potrošnje u bruto domaæem proizvodu (BDP), dok težište treba da bude na proizvodnim djelatnostima”, rekla je Filipoviæ agenciji Mina-business. Ona je navela da je potrebno imati sopstvena rješenja, uzdati se u sopstvene snage bez velikog zaduživanja. “Napredak tokom naredne dvije do tri godine se može oèekivati uz ulaganja u ljudski kapital, rast domaæe štednje i investicije u proizvodnju namijenjenu izvozu kojima treba da prethodi precizna agenda privredne politike”, ocijenila je Filipoviæ. Poslovanje u ovoj godini, kako je navela, karakteriše blagi oporavak i realan privredni rast, inflacija nešto veæa od projektovane, rast zaposlenosti i spoljnog duga, poveæanje trgovinskog deficita, kao i pad neto stranih direktnih investicija (SDI). “Dugoroèni rast zahtijeva strukturne promjene, buduæi da je dosadašnji privredni razvoj bio zasnovan na visokom prilivu SDI i rastu obima usluga, dok su tradicionalne izvozne djelanosti, kao što su metalna, tekstilna industrija i drvoprerada gubile na znaèaju”, precizirala je Filipoviæ. Prema njenim rijeèima, treba da se preduzmu sve mjere kako bi se oživjela proizvodnja koja je namijenjena izvozu. Njoj su potrebne strukturne promjene, s obzirom na to da je buduæi rast pri velikim poteškoæama u kontekstu krize zasnovan na SDI i velikom uèešæu uslužnog sektora. “Razvoj treba da se temelji na rastu onih proizvoda i usluga u kojima Crna Gora može ostvariti komparativnu prednost i poveæati izvoz. To su energetika, turizam, primarna i organska poljoprivreda, prehrambena i preraðivaèka industrija”, poruèila je Filipoviæ. Ona je podsjetila da je nedavno istraživanje Komore o investicionoj klimi pokazalo da su najjaèa ogranièenja koja utièu na poslovanje privrednih društava pristup finansiranju i konkurencija iz neformalnog sektora. Istraživanje je sprovedeno uz uèešæe 176 privrednih društava iz oblasti proizvodnje i ostalih djelatnosti. Komora, kako je zakljuèila, priprema analizu devetomjeseènog poslovanja privrede i predloge za mjere ekonomske politike u narednoj godini koja treba da bude razmatrana sa predstavnicima Vlade. Na parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, prema preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije (DIK), koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 mandata, Demokratski front 20, Socijalistièka narodna partija devet, Pozitivna Crna Gora sedam, a Bošnjaèka stranka tri mandata. U parlamentu po jednog poslanika imaæe Hrvatska graðanska inicijativa, Forca za jedinstvo i Albanska koalicija: Demokratski savez u Crnoj Gori i Demokratska partija. Ustavom je predviðeno da predsjednik Crne Gore predlaže mandatara za sastav vlade 30 dana od konstituisanja Skupštine. Konstitutivna sjednica Skupštine biæe održana najkasnije 15 dana od objavljivanja konaènih rezultata parlamentarnih izbora. Mandatar za sastav vlade iznosi u parlamentu svoj program i predlaže sastav vlade. Skupština istovremeno odluèuje o programu mandatara i predlogu za sastav vlade. (kraj) sam/bvm