Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Podgorièki pristup kao naèin rješavanja loših kredita (NPL) trebalo bi da dobrovoljnim restrukturiranjem doprinese ozdravljenju bankarskog sistema i preduzeæa koja æe, na taj naèin, smanjiti balast meðusobnih dugovanja, ocijenjeno je na konferenciji organizovanoj u Podgorici. Ministar finansija, Radoje Žugiæ, kazao je da projekat Podgorièkog pristupa implicira dobrovoljno restrukturiranje loših kredita banaka zasnovano na mjerama podsticaja za banke i kompanije da usklade poslovanje sa postkriznim ekonomskim uslovima njihovih dužnika, odnosno klijenata. “Projekat bi trebalo da kroz neophodno unaprijeðenje kvaliteta kreditnih portfolija omoguæi revitalizaciju bankarskog kreditiranja produktivnih sektora crnogorske ekonomije”, rekao je Žugiæ na konferenciji pod nazivom Predstavljanje Podgorièkog pristupa - Uslovi za uspjeh. Okvir za Podgorièki pristup za oporavak i razrješenje loših zajmova na dobrovoljnoj bazi, kreiran je uz pomoæ Beèkog centra Svjetske banke (SB) za savjetodavne usluge finansijskom sektoru (FinSAC). “Takav pristup je neophodan kako bi privreda mogla da razvije ekonomski i društveni potencijal, a banke da povrate sklonost kreditiranju bez straha od preuzimanja dodatnih rizika kroz njihove naslijeðene kreditne portfolije”, ocijenio je Žugiæ. On je podsjetio da je u periodu ekspanzije nivo NPL-a u ukupnim kreditima banaka bio 3,16 odsto, da bi rasli sa rekordom od 26 odsto u 2011. godini. Sada je taj nivo 16,38 odsto. “Tim pristupom æe se ostvariti benefiti za banke, koje æe kroz ovaj proces imati više zdravih klijenata, a Centralna banka (CBCG) održiviji bankarski sistem. Za privredu to znaèi da æe se smanjiti balast velikih meðusobnih dugovanja i imati podsticaj za ukupan ekonomski rast”, rekao je Žugiæ. On je dodao da to za državu znaèi punjenje budžeta i veæi stepen fiskalne održivosti. “Predviðeno je da povjerilac koji zakljuèi ugovor sa dužnikom o finansijskom restrukturiranju, kojim se vrši otkup dužnikovih potraživanja, na transakcije njihove prodaje neæe plaæati porez na dodatu vrijednost (PDV)”, precizirao je Žugiæ. Guverner CBCG, Milojica Dakiæ, saopštio je da nelikvidnost predstavljala kljuènu ranjivost crnogorske ekonomije, kao i da je visoko uèešæe nekvalitetnih kredita u ukupnim i dalje akutan problem. “Pripremljen je Nacrt zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Zakonom je kreiran stiumulativni i normativni okvir, koji podržava i podstièe realno restrukturiranje u vansudskom postupku èije je poslovanje održivo, a koji zbog nedostatka likvidnih sredstava kasne u izmirivanju dospjelih obaveza”, objasnio je Dakiæ. Zakon poèiva na principu dobrovoljnosti uèesnika u restrukturiranju uz ostvarivanje prava na odreðene podsticaje za povjerioce i dužnike. “Finansijsko restrukturiranje podrazumijeva ponovno ureðenje dužnièko-povjerilaèkih odnosa izmeðu dužnika, preduzeæa i preduzetnika, odnosno graðanina korisnika hipotekarnog kredita i povjerioca, od kojih makar jedan mora biti finansijska institucija osnovana u skladu sa Zakonom o bankama”, precizirao je Dakiæ. Viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem u CBCG, Nikola Fabris, rekao je da taj projekat nije jedinstven i da je slièan londonskom i istanbulskom pristupu. “Ipak Podgorièki pristup je modifikovan kako bi bio bolji za crnogorske posebnosti i okolnosti. Na njemu je angažovan veliki broj eksperata iz SB, CBCG i Ministarstva finansija”, rekao je Fabris. On je dodao da se nada da æe Predlog zakona o dobrovoljnom finansijskom restruktiruranju brzo uæi u skupštinsku proceduru i da æe biti usvojen prije ljeta. “Pripremili smo novo zakonodavstvo, izmijenili i dopunili odluku o adekvatnosti kapitala, neki poreski zakoni su izmijenjeni, a nadamo se da ove mjere mogu doprinijeti smanjenju nekvalitetnih kredita u bankarskom sistemu, što æe biti izazov za sve”, dodao je Fabris. Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeðenje poslovnog ambijenta, Bojana Boškoviæ, rekla je da se predloženi zakon zasniva na konceptu dobrovoljnosti uèesnika, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo. “Nacrtom zakona predviðeni su podsticaji za finansijsko restrukturiranje, poreski podsticaji za povjerioce i dužnike i podsticaji za banke”, rekla je Boškoviæ. Postupak se, kako je objasnila, pokreæe pred Centrom za posredovanje, koji predstavlja najoptimalnije rješenje u pogledu posrednika koji treba da omoguæi vansudsko restrukturiranje. U okviru konferencije bi trebalo da se održe brojne prezentacije i struèni paneli u cilju razmatranja direktne i sistemske podrške neophodne za uspješnu realizaciju Okvira za Podgorièki pristup. (kraj) sam/nar