Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada æe kroz ekonomski prihvatljive i socijalno osjetljive mjere pokušati da obezbijedi stabilnost sistema, oèuva budžet i stvori perspektive za privredni rast, ali æe ukoliko izostanu oèekivani efekti primijeniti i rezervne, najavio je danas ministar finansija, Milorad Katniæ. „Crna Gora je u situaciji kada uz sitna prilagoðavanja može da obezbijedi dodatnu stabilnost sistema, prilagodi se manjem ekonomskom rastu i ne ugrozi socijalnu sliku. Ukoliko te mjere ne daju oèekivane rezultate, primijeniæemo rezervne“, kazao je Katniæ na sjednici Socijalnog savjeta. On smatra da mjere koje se odnose na suzbijanje sive ekonomije, reformu državnog aparata, smanjenje rashoda kroz rebalans budžeta i poveæanje prihoda uz odreðena dodatna oporezivanja neæe dodatno ugroziti standard graðana. Primjena osjetljivijih mjera, koje podrazumijevaju rast poreza i smanjenje zarada, penzija i socijalnih davanja, prema njegovim rijeèima bi ugrozila ekonomsku aktivnost i konkurentnost Crne Gore. „Želimo da se koncentrišemo na mjere koje koje neæe ugroziti konkurentnost i ekonomsku poziciju Crne Gore, a da odložimo one koje bi mogle biti socijalno i ekonomski problematiène“, poruèio je Katniæ. On je naveo i da bi konkretnije mjere za suzbijanje sive ekonomije i reformu državnog aparata trebalo definisati u saradnji sa socijalnim partnerima. Trebalo bi, kako je saopštio, obezbijediti i bolje poštovanje fiskalnih pravila, kroz smanjenje deficita i javnog duga, sniženje pritiska na spoljnje finansiranje, ali i fiskalnu konsolidaciju. „Bez toga neæemo dugoroèno riješiti problem strukturnog deficita u budžetu“, kazao je Katniæ. On je dodao da bi trebalo raditi na daljem smanjenju rashoda kroz budžet i rebalans, a poveæanju prihoda uz primjenu mjera koje ne bi imale negativne efekte na ekonomiju i životni standard. To bi, kako je objasnio Katniæ, podrazumijevalo uvoðenje odreðenih taksi za odreðene kategorije korisnika mobilne telefonije, ali i potrošaèa elektriène energije. „Te mjere ne bi trebalo da ugroze standard graðana i ekonomiju, ali bi mogle da donesu prihod od oko 15 miliona EUR godišnje“, saopštio je Katniæ. On je najavio i da æe sa sindikatima poèeti razgovore u kontekstu Sporazuma koji predviða moguænost smanjenja zaposlenih u državnoj upravi, kao i njihovih zarada, kako bi se zajednièki usaglasile odreðene politike. Predstavnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) smatraju da bi, u cilju prevazilaženja ekonomske krize, pored suzbijanja sive ekonomije i „rada na crno“, bilo neophodno preispitati i raskinuti štetne privatizacione ugovore, efikasnije se obraèunati sa korupcijom i kriminalom, racionalnije trošiti budžetska sredstva i voditi efikasniju agrarnu politiku. Oni predlažu i da se preispitaju koncesioni ugovori i ažurira naplata koncesija, smanje enormne zarade i otpremnine zapsolenih u javnom sektoru, uvede bankarski porez, ažurnije naplaæuju porezi i doprinosi na zaposlene i na imovinu najbogatijih, kao i da se usvoji zakon o porezu na monopolski položaj na tržištu. Predstavnik Saveza sindikata (SSCG), Dragan Mijanoviæ, smatra da je nezaposlenost, naroèito mladih ljudi, kljuèni socijalni problem u Crnoj Gori, kao i da bi Vlada trebalo da preduzme sve neophodne mjere za suzbijanje aktuelne krize. On je dodao i da bi mjere koje je predložio Meðunarodni monetarni fond (MMF) mogle ugroziti standard i socijalni položaj graðana, kao i da bi Vlada trebalo da poène izradu socijalnih kartona. „Smanjenje zarada i poveæaje cijena energenata ne bi doprinijelo izlasku iz krize, veæ bi dovelo do kontraefekata i izražavanja znezadovoljstva protestima“, upozorio je Mijanoviæ. Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Predrag Mitroviæ, kazao je da bi socijalni partneri period prije poèetka turistièke sezone trebalo da iskoriste za borbu protiv sive ekonomije, koja je upravo tada najizraženija. „Pozivamo socijalne partnere da se ukljuèe u borbu protiv sive ekonomije. Sezona uskoro poènje i pravo je vrijeme da na tripartitnoj osnovi riješimo postojeæi problem“, naveo je Mitroviæ. On smatra da bi Vlada trebalo da se angažuje i na smanjenju javne potrošnje, ali i državne administracije. Izvršni direktor hotela Splendid, Žarko Radloviæ, rekao je da se sivoj ekonomiji, koje najviše ima na plažama i šetalištima duž crnogorske obale, mora konaèno stati u kraj. „Tu se ostvare najveæi prihodi. Primjer je prodavac kukuruza koji na beèiækoj plaži ostvari prihod od oko tri miliona EUR, a na èitavoj rivijeri oko 40 miliona. Njih bi trebalo oporezovati“, poruèio je Raduloviæ. Predstavnik USSCG, Janko Vuèiniæ, smatra da se suzbijanjem sive ekonomije i oporezivanjem prodavaca kukuruza ne može postiæi mnogo, veæ da bi trebalo preispitati loše privatizacione ugovore, prije svega za Kombinat aluminijuma. „Loše privatizacije su glavni uzrok krize u budžetu, koji nas je dovelo skoro do bankrota“, zakljuèi je Vuèiniæ. (kraj) nar