Podgorica, (MINA) – Svega deset predmeta koji se odnose na ostvarivanje alimentacije u inostranstvu je do sada riješeno u Crnoj Gori, dok je u radu još oko 30, saopšteno je iz Ministarstvo finansija. Taj vladin resor, odnosno njegov Sektor za korporativne i imovinsko-pravne poslove, je otpravni organ za realizaciju Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu, dok je posrednièki organ Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Samostalni savjetnik u Ministarstvu finansija Milanka Otoviæ objasnila je da izvršavanje alimentacionih zahtjeva može biti po odlukama domaæih sudova u inostranstvu ili stranih sudova, a “koje glase na ispunjenje zakonske obaveze izdržavanja u zemlji”. Ona je navela da je izvršavanje alimentacionih zahtjeva ureðeno multilateralnim i bilateralnim konvencijama. “Od više postojeæih multilateralnih konvencija najvažnija je njujorška Konvencija iz 1956. Godine”. Prema odredbama te konvencije, kako je dodala Otoviæ, svaka zemlja je obavezna da imenuje otpremni i posrednièki organ za realizaciju konvencije. “Otpremni organ prima zahtjeve za izdržavanje povjerilaca koji žive na teritoriji države otpremnog organa protiv dužnika koji imaju boravak na teritoriji neke druge države potpisnice Konvencije. Primljene zahtjeve otpremni organ dostavlja na postupak posrednièkom organu druge zemlje”, rekla je ona. Otoviæ je objasnila da je alimentacija pravna kategorija porodiènog prava koja nastaje kao obaveza na osnovu Zakona o porodiènim odnosima. “Ova obaveza se odnosi na odreðeno lice i ono mora i da vrši plaæanje. Ukoliko to ne uèini dobrovoljno, primjenjuju se mjere ogranièenja imovine ili potraživanja, a predviðena je i krivièna odgovornost za izbjegavanje obaveze izdržavanja. Najveæi broj odluka u zakonskom izdržavanju odnosi se na izdržavanje djece od strane roditelja”, kazala je ona. Otoviæ je rekla da podnosilac zahtjeva, koji želi da ostvari alimentaciju od dužnika u inostranstvu, mora po Konvenciji da prikupi sva potrebna dokumenta koja je otpremni organ dužan da dostavi posrednièkom organu druge države u cilju ostvarenja alimentacionih zahtjeva. Dokumenta obuhvataju punomoæja za otpremni i posrednièki organ, izvod iz matiène knjige vjenèanih za roditelje, ako su djeca roðena u braku i ako brak nije razveden, odnosno ovjeren prepis presude, ako je brak razveden. Neophodno je dostaviti i dokument koji potvrðuje oèinstvo djece, ako se zahtjev podnosi u korist vanbraène djece, presudu o razvodu braka, ako se zahtjev podnosi u korist braènog druga, uvjerenje nadležnog organa da je podnosilac zahtjeva zakonski zastupnik djeteta i da ga on izdržava. Potrebno je dostaviti i izvod iz matiène knjige roðenih za roditelje i djecu, siromaško uvjerenje i fotografiju povjerioca, kao i fotografiju dužnika, ako je moguæe. “Konvencija omoguæava da se vrlo efikasno realizuju alimentaciona potraživanja od dužnika sa boravkom u inostranstvu. Posebno je znaèajno da su ovu konvenciju potpisale one zemlje u kojima se nalazi najveæi broj državaljana na privremenom radu”, rekla je Otoviæ. Ona je kazala da pravna sredstva, koja su predviðena Konvencijom, dopunjuju, ali ne zamjenjuju sva druga pravna sredstva koja postoje po domaæem ili meðunarodnom pravu. “Osnovni problem koji se javlja kod izvršenja odluka naših sudova o alimentacionim zahtjevima u inostranstvu je nedovoljna informisanost i zainteresovanost lica i ostalih centara za socijalni rad, nadležnih organa uprave i sudova o Konvenciji za ostvarivanje alimentacionih zahtjeva u inostranstvu”, smatra Otoviæ. (kraj) del/žug