Podgorica, (MINA) - Crnogorske institucije i dalje ulažu više napora u opstruiranje primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, nego u pružanje informacija o svome radu, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) povodom 28. septembra, Meðunarodnog dana prava na slobodan pristup informacijama. Direktor MANS-ovog programa Slobodan pristup informacijama, Boris Ristoviæ, smatra da je, nakon skoro èetiri godine od poèetka primjene Zakona evidentan pomak, ali da institucije još nerado pružaju informacije koje mogu ukazati na postojanje korupcije ili drugih kršenja zakona. »U protekle èetiri godine, samo je MANS uputio preko 21 hiljadu zahtjeva za informacijama na adrese veæine državnih institucija, od èega je svaki èetvrti naišao na æutanje administracije, odnosno na nespremnost institucija da pruže traženu informaciju«, pojasnio je on. Prema njegovim rijeèima, problemi u pristupu informacijama u posjedu državnih organa su i troškovi pristupa, naèin uvida u informacije i nepoštovanje zakonskih rokova i sudskih odluka u toj oblasti. »Državne institucije koje i dalje prednjaèe u neadekvatnom sprovoðenju Zakona su, u prvom redu, Uprava policije, Ministarstvo finansija i bivše Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, koje su veæinu informacija dostavile tek nakon žalbi i tužbi pred Upravnim sudom«, kazao je Ristoviæ. Nakon njih, kako je naveo, institucije koje takoðe rijetko odgovaraju na zahtjeve za informacijama su Savjet za privatizaciju i Ministarstvo prosvjete i nauke. »Sa druge strane, institucije koje su do sada bile najažurnije u poštovanju prava na slobodan pristup informacijama su Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Zavod za zapošljavanje, Vrhovni sud, Komisija za utvrðivanje konflikta interesa, kao i Skupština Crne Gore, ali tek nakon promjene Generalnog sekretara te institucije«, rekao je Ristoviæ. On smatra da je odsustvo politièke volje i dalje najveæa prepreka za adekvatnu i punu primjenu Zakona, imajuæi u vidu da je upravo slobodan pristup informacijama globalno prepoznat kao jedan od najefikasnijih mehanizama za borbu protiv korupcije. »Iako je donošenje Zakona trebalo da oznaèi poveæanje transparentnosti rada državnih institucija, do sada je jako malo uèinjeno kako bi se u Crnoj Gori promijenila praksa da se kljuène odluke i dalje donose daleko od oèiju javnosti«, tvrdi Ristoviæ. Primjena Zakona je, kako je naveo, i dalje u velikoj mjeri uslovljena percepcijom veæine visokih državnih funkcionera da za svoj rad ne moraju da odgovaraju graðanima èijim se porezom taj rad finansira. Ristoviæ je najavio da æe Meðunarodni dan slobodnog pristupa informacijama MANS obilježiti serijom javnih performansa u 11 crnogorskih opština, tokom kojih æe graðanima, u neformalnoj komunikaciji, biti predstavljen znaèaj Zakona i pojašnjen naèin korišæenja prava koja on garantuje. »Tokom performansa, MANS-a æe graðanima omoguæiti da direktno podnesu zahtjev za informacijama organima vlasti u njihovim opštinama«, dodao je on. Performansi æe biti organizovani u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiæu, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Beranama, Kotoru, Herceg Novom i Baru. (kraj) gop