Roæen: Afirmisati prednosti Crne Gore kao male zemlje
- Roæen: Afirmisati prednosti Crne Gore kao male zemlje
- Post By urednik
- 16:51, 3 januar, 2008

Podgorica, (MINA) – U procesu evropskih integracija treba afirmisati prednosti èinjenice da je Crna Gora mala zemlja, sa malim i prilagodljivijim sistemom koji se može lakše reformisati u skladu sa evropskim standardima, smatra ministar inostranih poslova Milan Roæen.
„Pokazalo se da male zemlje mogu igrati znaèajnu ulogu u Evropskoj uniji (EU), koja predstavlja odlièan okvir za njihovu politièku afirmaciju i promociju njihovih interesa, uz oèuvanje nacionalnog identiteta“, rekao je Roæen agenciji MINA.
On je ocijenio da je “Evropa velika, zato što se tako odnosi prema malim zemljama i narodima”.
„Najslikovitiji primjer je Luksemburg, jedan od osnivaèa EU, koji je uspješno predsjedavao Unijom, i jedna je od najbogatijih evropskih zemalja”, naveo je Roæen.
Prema njegovim rijeèima, neke od najmanjih zemalja u Evropi ekonomski su najprosperitetnije, izmeðu ostalog i zbog toga što se radi o malim fleksibilnim sistemima.
“Crna Gora je pokazala da uspješno napreduje tim putem“, rekao je on.
Roæen je ocijenio da je plasiranje prièa o navodnom antievropskom lobiju u Crnoj Gori refleksija „dojuèerašnjeg poimanja politike, kao profesije koja vam služi za diskvalifikaciju politièkih oponenata po svaku cijenu”.
„To se pokazalo uzaludnim, i politièki kontraproduktivnim, za one koji ih emituju. Nema antievropskog lobija u Crnoj Gori. Prije bi se moglo govoriti o antivladinom, ili anticrnogorskom lobiju“, rekao je Roæen.
On je kazao da su to prièe za samozavaravanje i dnevnopolitièke potrebe, kojima niko ozbiljan ne pridaje znaèaj, ni u Crnoj Gori ni u Evropi.
Izvjesnost evropske perspektive Crne Gore, kako je rekao, više ne dovode u pitanje ni najveæi skeptici. „To je naš strateški cilj, o kojem postoji puni konsenzus u Crnoj Gori”.
Roæen je rekao da se EU u posljednje vrijeme suoèavala sa institucionalnim izazovima, i da je zbog toga postojala doza opreza oko daljeg procesa proširenja, navodeæi kako vjeruje da je to sada prevaziðeno usvajanjem Lisabonskog ugovora.
„Što više Evrope bude u Crnoj Gori – mislim na primjenu evropskih standarda i ispunjavanje obaveza preuzetih veæ potpisanim sporazumima sa EU, to æe i Crna Gora brže u Evropu“, rekao je Roæen.
On smatra da æe prošla godina „ostati upamæena po ugovornim pretpostavkama koje smo stvorili zajedno sa Briselom“. „Jedan broj sporazuma je veæ stupio na snagu“.
„Ulazimo u fazu kada moramo raditi mnogo ozbiljnije, profesionalnije i više. Moramo stvarati uslove za disperziju evropskih poslova u Crnoj Gori“, kazao je Roæen.
On je ocijenio da je prošlo vrijeme retorièkih zaklinjanja u evropske integracije, i da su samo konkretni rezultati ono što æe se mjeriti evropskim aršinima.
„Vlada æe i usvajanjem Nacionalnog programa integracije, i svojim ukupnim djelovanjem, biti motorna snaga crnogorskog evropskog voza, u kojem ima, i mora biti mjesta za sve“, rekao je Roæen.
„Raèunamo na nastavak pomoæi i podrške Brisela u tim našim poslovima. Ali, naše poslove mi moramo da završavamo“, kazao je on.
Prema njegovim rijeèima, skora aplikacija za èlanstvo u EU, što je jedan od ciljeva Vlade, znaèiæe podsticaj, ali i još veæu odgovornost na izazovnom evropskom putu.
„Nadamo se, da æe u meðuvremenu što više država èlanica EU ratifikovati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao što je Estonija to veæ uèinila. U drugoj polovini februara biæe nastavljen politièki dijalog izmeðu Crne Gore i Unije, sastankom ministra inostranih poslova sa Trojkom EU“, najavio je on.
Roæen smatra da Crna Gora kao najmlaða zemlja u regionu može biti ponosna na ono što je postigla za godinu i po od nezavisnosti, ne samo u evropskoj, veæ i u integraciji u NATO, regionalnoj saradnji, u okviru meðunarodnih organizacija.
On je rekao da je to naroèito vidljivo u dinamici unutrašnjih reformami i ekonomskom napretku.
«Kada je u pitanju region, dijelimo neke zajednièke probleme, ali prvi put istoriji Balkana i zajednièke integrativne ciljeve, što je dobro za sve nas », ocijenio je on.
Za Crnu Goru je, kako je kazao, veoma važno “što su joj svi pružili ruku kao novoj državi, i što pokazuju spremnost da podijele sa nama svoje iskustvo, kako ne bismo ponavljali neke njihove greške u poèetnim koracima”.
“Uvijek je privilegija kada uèite na tuðim, a ne na svojim greškama », smatra crnogorski šef diplomatije.
On je ocijenio da proces evropske integracije nije takmièenje i da je napredak jedne zemlje pozitivan za sve, jer daje podstrek i pokazuje da region treba da bude u potpunosti dio integracija.
Roæem je kazao da su prednosti Crne Gore na putu evropskih integracija što je politièki stabilna zemlja, što nema otvorenih pitanja sa susjedima i što ekonomski napreduje.
«Jedna je od najbrže rastuæih turistièkih privreda, ima izuzetan visok nivo stranih direktnih investicija. Pored toga, ima odlièan geostrateški položaj », naveo je Roæen.
On smatra da je najvažnije, što je Crna Gora muliutietnièka i multikonfesionalna zemlja, koja je saèuvala tu harmoniju i mir u najtežim vremenima.
«Kroz demokratski naèin na koji je sproveden reforerendum, i kako je usvojen prvi Ustav, Crna Gora je pokazala da ima politièku zrelost i kapacitete. Nedostaci proizilaze i iz èinjenice da smo izgubili dosta vremena, cijelih petnaestak godina », rekao je on.
Roæen je kazao da je Crna Gora u mnogim oblastima krenula iz poèetka kao nezavisna država i da zbog toga mora raditi brže i efikasnije na politièkim i ekonomskim reformama.
«Moramo raditi na reformama posebno u oblasti sudstva, na jaèanju administrativnih kapaciteta u svim oblastima, konkretno pokazati rezultate u borbi protiv korupcije i efikasnije djelovati protiv svih vidova kriminala, još brže iæi u reforme u sektoru odbrane», naveo je Roæen.
On je rekao da je zvanièna politika EU da se sve zemlje posmatraju individualno, odnosno da napreduju u skladu sa zaslugama, dok su kriterijumi i standardi koje treba dostiæi isti za sve.
«Crna Gora u potpunosti podržava i zalaže se za takozvani princip regate, da se progres svake zemlje odvija u skladu sa dinamikom reformi », rekao je on.
Roæen je ocijenio da taj pristup ima najviše smisla, jer «ni za koga nije dobro da jedna zemlja koèi drugu, ili da neka zemlja nezasuluženo napreduje zaslugom druge».
(kraj) žug/gop