Podgorica, (MINA) – Upotreba rodno osjetljivog jezika jedan je od naèina da se uspostavi rodna ravnopravnost i promovišu ljudska prava, ocijenila je predstavnik nevladine organizacije (NVO) Ženska akcija, Slavica Strikoviæ. Ministarstvo kulture, NVO Ženska akcija, Nova, Crnogorski ženski lobi i Manus faminae, kao i medijska udruženja Asocijacija komercijalnih elektronskih medija (AKEM), Udruženje nezavisnih elektronskih medija i Institut za medije potpisali su danas Memorandum o sardnji. Kako su pojasnili potpisnici, Memorandum je zasnovan na unaprjeðenju rodno osjetljivog medijskog jezika i principa samoregulacije medija. Strikoviæ smatra da crnogorski mediji treba da promovišu ravnopravnost polova na pravi naèin, a da Memorandum, kako je rekla, ne bude još jedan od papira koji su aktuelni. "Jer su potpisnici napravili plan konkretnih aktivnosti". "Jedan od koraka je formiranje rodnog medijskog savjeta u Crnoj Gori, kojem je cilj da u potpunosti promijeni sistem samoregulacije medija i da se krene od pitanja rodne ravnopravnosti", rekla je ona. Strikoviæ smatra da je to jedno od važnijih koraka, jer promoviše opšti kvalitet medija, podiže odgovornost, kao i svijest javnosti o doslednom korišæenju takvog jezika. Predstavnik medijskih udruženja, Radojica Bulatoviæ, kazao je da samoregulaciju pokreæu novinari i da ona kreæe iz redakcija. "Ovo nije kampanja i samo prièa, veæ nešto èime se mormo baviti. Institut æe raditi, analizirati i izvještavati o tome", rekao je Bulatoviæ. Predstavnik AKEM-a, Slavko Mandiæ, smatra da je kod veæine medija sazrela svijest u afiramciji korišæenja rodno senzitivnog jezika i ravnopravnosti. Upitan zašto u Crnoj Gori ne postoji samoregulacija, on je rekao da nekim medijima to ne odgovara. "Najveæi problem što na crnogorskoj medijskoj sceni nema samoregulacije je nedostatak etike i manjak želje da se riješe stvari", naveo je on. Predstavnik Ministarstva kulture Željko Rutoviæ smatra da kroz Memorandum treba promovisati medijsku slobodu i ojaèati koncept rodne senzitivnosti. "Na ovaj naèin želimo dodatno da javno podstaknemo pitanje kulture, održive samoregulacije medija zasnovane na balansu slobode i odgovornost", kazao je on. Rutoviæ vjeruje da rodno senzitivni jezik promoviše ljudska prava iz ugla rodne politike. On smatra da je važno da potpisnici Memorandum ne doživljavaju protokolarno, veæ suštinski. "I da æe preuzeti obaveze koje proistièu iz njega", rekao je Rutoviæ. (kraj) anm/boj