Podgorica, (MINA) – Mediji u Crnoj Gori, bez obzira na različitu uređivačku politiku, moraju se dogovoriti oko osnivanja jedinstvenog samoregulativnog tijela, ocijenila je profesorica na Fakultetu političkih nauka (FPN), Nataša Ružić, navodeći da je nepotrebno da na malom tržištu postoji nekoliko tijela samoregulacije. Ružić je agenciji MINA kazala da je suspendovanje aktivnosti Medijskog savjeta za samoregulaciju dokaz da je samoregulatorni pejzaž u Crnoj Gori previše podijeljen, a potvrda o polarizovanosti medijskog tržišta dobijena je 2003. i 2012. godine. »Potvrdu da je medijsko tržište polarizovano dobili smo 2003. i 2012. godine kada su osnovana tri medijska samoregulatorna tijela, od kojih jedno nikada nije počelo sa radom, drugo je okupilo lokalne medije, a treće je predstavljao Medijski savjet za samoregulaciju«, navela je Ružić. Medijski savjet za samoregulaciju, kako je rekla, je drugo medijsko tijelo takve vrste koje je prestalo sa radom. Ružić smatra da se osnivanjem prvog medijskog samoregulatornog tijela, 2003. godine, medijska zajednica zaista ujedinila i zalagala za profesionalne i etičke standarde, a da su danas u prvom planu međusobne razmirice, a ne novinarska etika. »Mislim da ljudi iz medija, bez obzira na različitu uređivačku politiku, moraju sjesti za sto i postići dogovor oko osnivanja jedinstvenog medijskog samoregulatornog tijela. Nepotrebno je da na ovako malom tržištu imamo nekoliko samoregulatornih tijela«, ocijenila je Ružić. Prema njenim riječima, to je opravdano na velikim tržištima, jer jedno tijelo ne može da prati sve medije i tada dolazi do osnivanja nekoliko medijskih samoregulatornih tijela ili onih koja nadgledaju štampane medije i elektronske publikacije ili koja se isključivo bave televizijskim programom ili prate oglašavanje. U Crnoj Gori, kako je navela, to je zaista nepotrebno. Ružić smatra da su razlozi za suspendovanje aktivnosti Medijskog savjeta za samoregulaciju, u vezi sa prijemom i rješavanjem žalbi građana na rad medija, prvenstveno finansijske prirode. Ona je objasnila da se u Evropi samoregulatorna tijela finansiraju na osnovu članarina koje plaćaju mediji. »Crnogorsko tržište je prezasićeno medijima, stoga je jasno da mediji koji se bore za opstanak ne mogu finansirati proces samoregulacije. I sami mediji, ali i samoregulatorna tijela se uspješno mogu finansirati preko projekata«, rekla je Ružić. Prema izvještaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji, kako je navela, građani Zapadnog Balkana podložni su lažnim vijestima. »Ujedinjena regionalna samoregulatorna tijela mogla bi uspješno da se finansiraju preko projekata, ujedno prateći i trendove na tržištu«, smatra Ružić. Kako je kazala, u nekim rijetkim slučajevima samoregulatorna tijela finansiraju se preko novčanih kazni koje plaćaju mediji koji prekrše etički kodeks. »Na takav način obesmišljava se sam proces samoregulacije koji se ogleda u osudi neetičnog ponašanja medija od strane stručnog dijela javnosti, a ne u propisivanju novčanih kazni koje bi mogle dovesti u pitanje održivost medija«, rekla je Ružić. Na pitanje koje posljedice po medijsku scenu mogu nastati ukoliko Komisija za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju ne nastavi sa radom, Ružić je navela da sa obzirom na to da Medijski savjet za samoregulaciju čine 19 medija, a među njima su manjinski mediji i javni servis, neke teške posljedice se neće osjetiti. »Osim toga, usljed polarizovanosti tržišta većina medija se nikad nije obazirala i pridavala neki značaj izvještajima medijskog samoregulatornog tijela i iz tog razloga ne možemo govoriti o nekim posljedicama«, kazala je Ružić. Komentarušići posvećenost medija u Crnoj Gori uspjehu samoregulatornog sistema, Ružić je rekla da su pojedini posvećeni jer imaju interni etički kodeks ili su angažovali ombudsmane u redakciji, ali da u globalu mediji ne vode baš puno računa o etičkim standardima. Prema riječima Ružić, većina medija u Crnoj Gori nema interni etički kodeks, a ne poštuju ni Pravilnik o elektronskim publikacijama prema kojem je neophodno da svi internet korisnici budu upoznati sa pravilima komentarisanja tekstova. »Za razliku od zakona koje morate poštovati, etičke norme su nešto što se smatra ispravnim i pridržavanje normi zavisi od savjesti pojedinca, prvenstveno urednika, jer su novinari oduvijek bili najslabija karika u medijskom lancu. Odnos prema etičkim normama mladi novinari često usvoje od urednika«, navala je Ružić. Na pitanje koliko se poštuje novinarska etika u Crnoj Gori, ona je rekla da mediji prije svega krše prvo načelo Kodeksa koje se odnosi na istinito i tačno izvještavanje, odnosno o istim događajima izvještava se na različiti način. »Dovoljno je pogledati samo nedavni primjer u vezi reakcije Venecijanske komisije. »Žrtve« takvog načina izvještavanja su isključivo građani«, dodala je Ružić. Prema njenim riječima, mediji gube svoju osnovnu funkciju postojanja, odnosno informisanje, ukoliko građani treba da provjeravaju informaciju i preuzimaju posao novinara. »Već smo navikli na činjenicu da su mediji izgubili nadzornu funkciju, ali ako budu konstantno plasirali neprovjerene informacije ili lažne vijesti, onda to više nije medij, niti novinarstvo«, rekla je Ružić. Takvim načinom ponašanja, kako je kazala, mediji rade protiv sebe, jer oni postoje zbog publike, a ne zarad sopstvenih interesa ili političkih ambicija vlasnika. Zbog toga ne treba da čudi što su mediji izgubili povjerenje kod građana koje se, kako smatra Ružić, vrlo teško vraća. Građani su počeli da osnivaju svoje alternativne medije i takva vrsta može predstavljati ozbiljnu konkurenciju mainstream medijima. Ružić smatra da ozbiljni alternativni mediji mogu zamjeniti javni servis jer će zaista biti u službi građana. Pored prvog načela, kako je kazala, najčešće se krši pravo na privatnost građana i maloljetnih osoba kada su žrtve nekih tragedija i nesreća. »Mediji objave pun identitet osobe nastradale u nesreći ili one koja je osumnjičena da je počinila neki zločin, a onda daju saopštenje policije u kojima se navode inicijali«, navela je Ružić. Prema njenim riječima, mediji bi trebalo više pažnje da posvete moderisanju komentara u rubrici crna hronika. »Kultura komentarisanja tekstova u Crnoj Gori je na niskom nivou«, zaključila je Ružić. (kraj) mip