Vašington, (MINA) - Više od polovine ruskog nuklearnog arsenala izloženo je riziku potencijalnog teroristièkog napada, a jedna od najozbiljnijih prijetnji današnjice je moguænost da teroristi detoniraju nuklearnu bombu u velikom gradu, upozorili su amerièki struènjaci. Glas Amerike podsjeæa da je prošlo gotovo 15 godina od kako su Sjedinjene Amerièke Države (SAD) pokrenule program za zaštitu najveæeg arsenala nuklearnog oružja na svijetu, onog u Rusiji. Analitièari upozoravaju da se realizacija programa odvija sporo, kao i da to pitanje polako silazi sa dnevnog reda obje države. Rusija posjeduje oko 16 hiljada nuklearnih bojevih glava i 600 tona nuklearnog materijala, što je èini izuzetno pogodnom za izvor materijala za proizvodnju takve bombe. Potrebna je sasvim mala kolièina nuklearnog materijala da se sastavi takozvana “prljava bomba”. U Rusiji je posljednjih godina zabilježeno nekoliko desetina sluèajeva krijumèarenja nuklearnog i radiološkog materijala, i pored meðunarodnih napora da se zaštiti nuklearni arsenal. Viši savjetnik za ruske programe u Inicijativi za borbu protiv nuklearne prijetnje Robert Berls kazao je da samo dio ruskih nuklearki ima potrebno obezbjeðenje. Procjenjuje se da Rusija ima najveæe zalihe materijala koji se može upotrebiti za proizvodnju oružja, dovoljno za izmeðu 40 i 80 hiljada nuklearnih bombi. Dio tog materijala se dobro èuva, ali se ipak radi samo o polovini ukupne kolièine. SAD troše više od pola milijarde USD godišnje za projekte smanjenja nuklearne prijetnje. Od ranih 90-ih godina, SAD i Rusija su saraðivale na uništenju ili deaktiviranju ruskog nuklearnog arsenala. Ruski nuklearni reaktori koji se koriste u istraživaèke svrhe su ugroženi, mnogi se slabo èuvaju i male su šanse da bi mogli da se odbrane od moguæih teroristièkih napada. Rouz Getemaler iz Karnedžijeve fondacije za meðunarodni mir navodi da su u proteklih pet godina Rusija i SAD postepeno usporile i smanjile intenzivni dijalog o smanjenju nuklearnog arsenala koje su ranije vodile. “Nastavljamo da svoje oružje upiremo na Ruse a Rusi na nas. Tako da postoji rasporeðivanje nuklearnih snaga iz perioda hladnog rata uprkos tome što više ne smatramo da tu postoji neka prijetnja i ne mislimo da su Rusi naši neprijatelji kao što je nekada bio sluèaj”, rekao je Getemaler. Posmatraèi kažu da bi, ako se napori nuklearnog razoružanja Rusije nastave sadašnjim tempom, bilo potrebno i do 14 godina da se taj posao završi, ali buduæi da niko ne zna taèan obim ruskog nuklearnog arsenala, on bi mogao da traje i duže. (kraj) tmi