Samardžiæ: Napad na Dubrovnik najveæa moguæa sramota
- Samardžiæ: Napad na Dubrovnik najveæa moguæa sramota
- Post By dejanl
- 20:18, 23 januar, 2004

Hag, (MINA/Hina) - Napad Jugoslovenske narodne armije (JNA) i Teritorijalne odbrane Crne Gore na Dubrovnik 1991. godine najveæa je moguæa sramota, saopštio je danas na haškom suðenju generalu Pavlu Strugaru bivši crnogorski ministar spoljnih poslova Nikola Samardžiæ.
“Ono što smo mi napravili 1991. godine u Dubrovniku je najveæa moguæa sramota", kazao je Samardžiæ.
Strugar je pred haškim Tribunalom optužen za granatiranje Dubrovnika, posebno Starog grada, u decembru 1991. godine.
Samardžiæ je potvrdio da je 6. decembra bombardovan Stari grad, kao i da su na zaštiæenim vjerskim i kulturnim objektima, koji su namjerno ciljani, nanesena “velika ošteæenja”.
On je podsjetio da je u oktobru 1991. godine pokrenuo mirovnu inicijativu koja je prihvaæena u Zagrebu, ali da ju je prekinuo tadašnji crnogorski predsjednik Momir Bulatoviæ.
"Nijesmo mogli narediti Strugaru i JNA da prekinu sa ratom ali smo pokušali da zaustavimo pogibiju ljudi i rušenje grada", rekao je Samardžiæ.
On je dodao da nakon toga crnogorska Vlada i njen premijer Milo Ðukanoviæ nijesu uèinili ništa da zaustave napade na Dubrovnik.
Prema njegovim rijeèima, crnogorske vlasti nijesu bile umiješane u pokušaj stvaranja Dubrovaèke republike, veæ su na tome radile vojna obaveštajna služba i Narodna stranka Novaka Kilibarde, koji je sebe vidio na mjestu predsjednika te tvorevine.
On je kazao da su opozicione stranke koje je predvodio Liberalni savez Crne Gore
organizovale proteste zbog napada na Dubrovnik, na kojima se pjevalo “S Lovæena vila klièe, oprosti nam Dubrovnièe”.
“Izvinjenje koje je Ðukanoviæ, kao crnogorski predsjednik, 2000. godine uputio hrvatskom narodu zbog napada na Dubrovnik, potvrdilo je da ta operacija nije bila izazvana opasnošæu od napada ustaša na Crnu Goru, kako su 1991. godine tvrdili Strugar i Bulatoviæ, veæ je pokrenuta u sklopu projekta stvaranja Velike Srbije”, ocijenio je Samardžiæ.
On tvrdi da u Crnoj Gori nikada niko nije pozvan na odgovornost zbog napada na Dubrovnik, u kojem su ubijene 43 osobe, a više stotina ranjeno, kao ni zbog pljaèke okoline tog grada.
(kraj) del