Podgorica, (MINA) – Èlanovi Odbora za bezbjednost i odbranu ocijenili su danas da treba sankcionisati crnogorske graðane koji uèestvuju u oružanim sukobima u drugim državama, saopšteno je nakon sjednice tog tijela. Èlanovi Odbora veæinom glasova usvojili su zakljuèke u kojima su od Agencije za nacionalnu bebjednost (ANB) zatražili da nastavi praæenje vjerskog ekstremizma i radikalizma sa bezbjednosnog aspekta. Predsjednik Odbora, Mevludin Nuhodžiæ, rekao je nakon sjednice tog tijela, da je vjerski ekstremizam i radikalizam kompleksan i da ANB sa jednakom posveæenošæu i angažaovanjem treba da nastavi praæenje tog fenomena sa sa bezbjednosnog aspekta. „Odbor smatra neophodnom izmjenu Kriviènog zakona sa ciljem sankcionisanja svih graðana koji uèestvuju u ratu ili oružanim sukobima van Crne Gore, u stranoj vojnoj, paravojnoj, policijskoj ili parapolicijskoj formaciji“, kazao je Nuhodžiæ. Na sjednici Odbora razmatran je i usvojen Izvještaj o radu ANB-a za prošlu godinu. Prema Nuhodžiæevim rijeèima, neohodno je sankcionisati i one koji na osnovu ekstremno nacionalistièkih ideologija i vjerskog ekstremizma usmjeravaju, organizuju, opremaju i šalju ljude na ratišta širom svijeta. Na pitanje kada se mogu oèekivati izmjene Zakona o kriviènom postupku koje æe predviðati takve sankcije, Nuhodžiæ je kazao da inicijativa veæ postoji u Ministarstvu pravde, a da se može preporuèiti da do tih izmjena doðe što prije. „Ovo pitanje treba rješavati u najskorijem vremenu“, poruèio je Nuhodžiæ, objašnjavajuæi da bi to znaèilo zabranu odlaska na ratište u druge zemlje, ali i sankcije za one koji ih organizuju i šalju. On je rekao da je od oktobra 2012. do danas u Siriji na ratištu bilo 13 crnogorskih graðana, od koji se deset vratilo, dva poginula, dok je jedan je još uvijek tamo. U Ukrajini se, kako je naveo, na ratištu nalaze dva graðana Crne Gore. On je kazao da ANB prati situaciju u toj oblasti na kvalitetan naèin. Na pitanje novinara da prokomentariše ukupnu bezbjednosnu situaciju u državi i ubistva koja su se nadavno desila u gradovima na primorju, Nuhodžiæ je kazao da je za rješavanje tih problema neophodna saradnja ne samo organa koji se time bave, veæ i èitavog društva. „Takva pitanja ne može riješiti samo jedan organ. Neophodno je angažovanje ukupnog društva, kao i saradnja svih organa koji su za to nadležni“, objasnio je on. Nuhodžiæ je rekao da je Odbor usvojio izvještaj uz konstatsaciju da je ANB tokom prošle godine za prioritet imala prikupljanje podataka i sprovoðenje aktivnosti koje mogu uticati na ukupan bezbjednosni ambijent u državi, a koji je, kako je ocijenio, u posmatranom periodu bio stabilan. „Bezbjednosni ambijent povremeno je narušavan meðusobnim obraèunima organizovanih kriminalnih grupa, ali i izolovanim incidentima.Odbor zahtijevao od ANB-a da i dalje jedan prioriteta bude borba protiv organzovanog kriminala“, rekao je Nuhodžiæ. Prema njegovim rijeèima, posebna pažnja posveæena je i rasvetljavanju konkretnih sluèajeva napada na novinare ili medijske kuæe, „a od ANB-a zahtijevamo nastavak aktivnost na planu intenzivnog praæenja ovih pojva i otkrivanja poèinilaca tih kriviènih djela“. U Crnoj Gori je, kako je naveo, kao bezbjednosni izazov prepoznat intenzivan priliv imigranata, pa se posebno naglašava opasnost da oni mogu biti zloupotrijebljeni od strane transnacionalnih kriminalnih grupa i teroristièke mreže.„Stoga je potrebno praæenje ove pojave“. Izvještaj o radu ANB-a, kao ni zakljuèke sa sjednice predstavnik Demokratskog fronta (DF), Predrag Bulatoviæ, nije podržao. On je objasnio da nije podržao zakljuèke zato što je nelogièno da podrži zakljuèke koji na neki naèin daju impuls ANB-u da dalje radi kao i do sada. Prema njegovim rijeèima, ANB je prepreka države na putu ka demokratizaciji i ona predstavlja produženu ruku vrha Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS). „Ukupan izvještaj je to pokazao. Kada pogledate dio o vjerskom ekstremizmu, u Izvještaju je prisutan politièki pristup, u skladu sa onim što je politika vlasti“, rekao je Bulatoviæ, dodajuæi da je neophodno praviti razliku izmeðu ekstremizma i politièkog opredjeljenja. On je ocijenio da u postojeæoj situaciji potencijalni neprijatelj ustavnog poretka može da bude svaki politièki protivnik vlasti i politièkog vrha države. Bulatoviæ je kazao da je potrebno potpuno rasformirati ANB. „ANB je u ovom trenutku jedna služba koju treba rasformirati i ispoèetka krenuti u formiranja službe koja æe raditi u interesu države i njenih graðana, a ne politièkog vrha“, poruèio je on. (kraj) sel/teo