Saveznici dogovorili paket koji će Ukrajinu približiti NATO-u
Viljnus, (MINA) - Lideri država članica NATO-a su prvog dana Samita u Viljnusu donijeli odluke o približavanju Ukrajine NATO-u i jačanju kolektivnog odvracÌanja i odbrane Alijanse.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na konferenciji za novinare da su saveznici pristali na paket od tri elementa koji cÌe Ukrajinu približiti NATO-u.
“Ovo uključuje novi višegodišnji program pomocÌi za olakšavanje tranzicije ukrajinskih oružanih snaga sa standarda iz sovjetske ere na standarde NATO-a i pomocÌ u obnovi ukrajinskog bezbjednosnog i odbrambenog sektora, pokrivajucÌi kritične potrebe kao što su gorivo, oprema za deminiranje i medicinski material”, naveo je Stoltenberg.
Kako je dodao, saveznici su se takođe složili da osnuju novi Savjet NATO - Ukrajina, koji cÌe u srijedu imati inauguracioni sastanak u Viljnusu uz učešcÌe ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Stoltenberg je rekao da je su saveznici potvrdili da cÌe Ukrajina postati članica NATO-a i složili se da uklone uslov za Akcioni plan za članstvo.
“Ovo je snažan paket za Ukrajinu i jasan put ka njenom članstvu u NATO”, rekao je Stoltenberg.
Prema njegovim riječima, sveznici su usvojili „najsveobuhvatnije planove odbrane od kraja Hladnog rata“.
“Osmišljeni da se suprotstave dvijema glavnim pretnjama Alijanse - Rusiji i terorizmu - novi regionalni planovi predviđaju 300 hiljada vojnika u visokoj spremnosti, uključujucÌi značajnu vazdušnu i pomorsku borbenu mocÌ”, kazao je Stoltenberg
On je rekao da su se saveznici trajno obavezali da cÌe investirati najmanje dva odsto svog bruto domacÌeg proizvoda (BDP) u odbranu.
Lideri zemalja članica NATO-a su nakon prvog dana sastanka usvojili zaključke, u kojima se između ostalog, osuđuje ruska invazija na Ukrajinu i poziva na momentalni prekid rata.
U dokumentu se navodi da Rusija mora odmah da prekine “nezakoniti agresorski rat”, prekine upotrebu sile protiv Ukrajine i da potpuno i bezuslovno povuče sve svoje snage i opremu sa teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, širecÌi se do njenih teritorijalnih voda.
“Pozivamo sve zemlje da ne pružaju nikakvu pomocÌ ruskoj agresiji i osuđujemo sve one koji aktivno pomažu u ratu Rusije. Naročito Bjelorusija, ali i Iran, moraju prekinuti svoje saučesništvo sa Rusijom i vratiti se na poštovanje međunarodnog prava”, piše u zaključcima.
U zakjučcima se pominje i Zapadni Balkan kao region od strateškog značaja za NATO.
Poručuje se da NATO ostaje snažno posvecÌen bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana, podržavajucÌi reforme koje unapređuju aspiracije zemalja u regionu za NATO i Evropsku uniju.
U dokumentu se navodi da će NATO nastaviti da unaprijeđuje politički dijalog i praktičnu saradnju u cilju podrške reformama, regionalnom miru i bezbjednosti i suprotstavljanju dezinformacijama, hibridnim i sajber prijetnjama, koje predstavljaju državni i nedržavni akteri.
“Region zahtjeva stalnu pažnju i posvecÌenost Alijanse i međunarodne zajednice da bi se suprotstavili ovim izazovima. Demokratske vrijednosti, vladavina prava, domacÌe reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije i očekujemo nastavak napretka u tom pogledu”, ističe se u zaključcima.
(kraj) žug/nim
