Podgorica, (MINA) – Savjet Novinarskog samoregulatornog tijela (NST) zabrinut je i ogorèen zbog novih drastiènih novèanih kazni medijima zbog prenošenje stavova i mišljenja javnih liènosti, rekao je danas predsjedavajuæi tog tijela Mirsad Rastoder. „Cijenimo da taj, narastajuæi pritisak na medije i novinare, kompromituje dostignuæa Crne Gore na putu evropskih integracija”, kazao je Rastoder na konferenciji za novinare. On je rekao da u NST-u smatraju da bi sve institucije u Crnoj Gori trebalo hitno da djeluju na zaustavljanju „prakse koja je u suprotnosti sa unapreðivanjem slobode informisanja i razvojem slobodnog graðanskog društva”. „Ovo je zapisano u pismu predsjednici Vrhovnog Suda Vesni Medenici, u kome smo apelovali da utièe da se kaznena praksa prema medijima mijenja po uzoru na primjere iz evropske sudske prakse”, kazao je Rastoder. U NST-u vjeruju da u Crnoj Gori ima dovoljno kompetentnosti ako ima volje za promjenu sudske prakse i odnosa prema slobodi javnog izražavanja, koja nije u skladu sa demokratskim težnjama države. „Zato smo u apelu tražili i tražimo da sve institucije, u okviru svojih nadležnost, hitno pokrenu preispitivanje regulative i prakse koja posredno ili neposredno ugrožava medijske slobode u Crnoj Gori”, naveo je Rastoder, navodeæi da NST ima slièno pismo i za ombudsmana. On je podsjetio da je Savjet NST-a osudio incident gradonaèelnika Podgorice Miomira Mugoše sa urednikom i fotoreporterom dnevnika „Vijesti“ i pozvao nadležne da hitno i detaljno utvrde sve relevantne èinjenice. „Danas ih pozivamo da potvrde funkcionisanje pravne države i ne dozvole prebacivanje odgovornosti tamo gdje joj nije mjesto. To oèekujemo, kao medijski poslenici i u interesu javne poruke koja treba da pokaže da smo kao društvo zreli da se pravdom branimo od svakog oblika nasilja”, rekao je on. Èlan Savjeta Rajko Šebek kazao je da u julu i avgustu nije bilo krupnijih kršenja Kodeksa novinara. „Zabavni sadržaji u elektronskim medijima, u ljetnjoj šemi, dominirali su u programima a u informativnim emisijam nije zabilježen ni jedan prekršaj”. „U štampanim medijima, tokom perioda analize, primjetan je visok stepen poštovanja Kodeksa novinara Crne Gore”, naveo je on, dodajuæi da je Kodeks prekršen u izvještavanju o zloèinima i drugim kriminalnim radnjama. „To se i dalje ponavlja u naslovima štampanih medija” Rastoder je kazao da je Savjet NST-a ocijenio da je izvještavanje o sluèaju Seida Šeæeroviæa „bilo prenaglašeno i u suprotnosti sa Kodeksom novinara”. On je rekao da su više puta mediji plasirali „nepotpune informacije i glasine koje su kod dominantnog broja graðana izazivale zabunu i nepotrebnu dozu frustracije”. „Vrhunac je nesuvislo, neznaveno poigravanje mladog kolege iz Bara, Dušana Vujoviæa koji je objavljivanjem vijesti da je ubijena djevojka u Šušnju izazvao paniku. Tamo gdje poèinju poturene ili izmišljenje senzacije prestaje novinarstvo”, upozorio je Rastoder. On je rekao da Savjet poziva nadležne da Vujoviæu, kao olakšavajuæu okolnost uvaže, „neiskustvo i nepromišljeni egzibicijski pokušaj da se od ozbiljnog povoda napravi medijska igrarija”. Rastoder je kazao i da je samoregulacija otvoren proces u kome stalno treba razmišljati i usvajati principe i smjernice kako bi novinari bili na „nivou pune profesionalnosti”. On je rekao da je NST zbog toga pokrenuo inicijativu za dopunu Kodeksa novinara, u koju æe se, kako se nadaju u tom tijelu, ukljuèiti svi novinari i redakcije. Novinar Dragoljub Vukoviæ je predstavljajuæi publikaciju „Kodeks novinara i samoregulacija”, u kojoj je sadržana inicijativa NST-a, podsjetio da je prije skoro sedam i po godina na izradi Kodeksa bila okupljena cijela medijska zajednica Crne Gore. „Tokom tih sedam i duže godina, novinarska zajednica je naparavila nekoliko znaèajanih koraka u razvijanju principa i instituta samoregulacije. Ali, za tih sedam i po godina, nije dopunjen ili redizajniran Kodeks, što sada s pravom inicira NST”, objasnio je on. Vukoviæ je naveo da onoga trenutka kada novinarska etika bude svakodnevni predmet razgovora unutar redakcija, užih profesionalnih grupa, a ne samo rasprave na okruglim stolovima ili konferencijama za novinare, onda se može govoriti o nekom znaèajnom napretku. „Ovaj kodeks se više tièe novinara, a manje izdavaèa iako bi i oni trebali da budu dio èitave prièe. Ponekad su ti, koji imaju medije, spremni da zarad zarade prenebregnu ono što su etièka naèela i postulati”, kazao je on. Vukoviæ smatra da bi novinari morali da, imajuæi u vidu princip da moraju razvijati vlastitu svijest o profesiji, ukazuju ljudima i vlasnicima medija na neetiènost nekih njihovih odluka. „Što, bojim se, u Crnoj Gori, nije èest sluèaj”. Predsjednica Upravnog odbora Instituta za medije Spomenka Pušonjiæ kazala je da ta organizacija podržava napore NST-a i da se pridružuje njegovim apelima. Ona je rekla da je sloboda medija i izražavanja visoko rangirana na ljestvici uslova koje Crna Gora mora ispuniti da bi pristupila Evropskoj uniji. „Zahtijevamo da nadležne institucije posvoje meðunarodne standarde u odnosu prema medijima i novinarima u Crnoj Gori. Bez toga nema napretka ni medijskoj sceni, ni državi Crnoj Gori”, dodala je ona. Rastoder je kazao da su èlanovi Savjeta NST uèestvovali u pripremama smjernica o odnosu izmeðu medija i policije, zajedno sa kolegama iz Instituta za medije, predstavnicima Uprave policije i pod pokroviteljstvom Misije organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). Predstavnica Misije OEBS-a, Radka Betèeva /Betcheva/, kazala je da ta organizacija podržava jaèanje medijske samoregulacije u Crnoj Gori. „Naša Misija, u saradnji sa NST-om, sprovodi obuhvatan projekat èiji je cilj razvijanje medijske samoregulacije u Crnoj Gori kao mehanizma za èuvanje profesionalnih standarda”, podsjetila je ona. Prema njenim rijeèima, Misija OEBS-a æe podržati inicijativu NST-a za promjenu Kodeksa novinara tako što æe krajem moktobra na tu temu organizovati okrugli sto. Betèeva je, predstavljajuæi smjernice o odnosu izmeðu medija i policije, kazala da je cilj tog projekta poboljšanje komunikacije na terenu izmeðu te dvije javne službe. „Nadamo se da æe smjernice biti od koristi novinarima i predstavnicima policije, kada se naðu zajedno na terenu i u komplikovanim situacijama”. „Smjernice sadrže najvažnije standarde u komunikaciji izmeðu policije i medija, koje bi predstavnici obje profesije trebali da poštuju na terenu kako bi se omoguæilo da svi poslu pristupe profesionalno i da u isto vrijeme dozvole drugoj strani da takoðe izvrši svoj zadatak”, rekla je ona. Rukovodilac Odjeljenja za planiranje, razvoj i analitiku u Upravi policije, Radovan Ljumoviæ, ocijenio je da je saradnja policije s medijima izuzetno znaèajna „zbog mišljenja i stavova javnosti na koje mediji presudno utièu”. „Mediji i policija imaju legitimne profesionalne ciljeve, koje moraju poštovati i cijeniti da bi se postigla uspješna saradnja. Cijenimo da æe i smjernice pomoæi boljem razumijevanju i saradnji izmeðu policije i medija, kvalitetnijem izvještavanju i prezentiranju stanja i rezultata, èemu æe policija dati znaèajan doprinos”, kazao je on. (kraj) del/isf