Podgorica, (MINA) - Nacionalni savjet za održivi razvoj ocijenio je danas da je Predlog prostornog plana do 2020. godine rješenje koje treba podržati, i preporuèio Vladi Crne Gore da ga, uz »odreðene sitne tehnièke intervencije«, usvoji i proslijedi parlamentu. Sjednici Savjeta nijesu prisustvovali predstavnici nevladinog sektora (NVO) koji su èlanovi tog tijela, kao ni šest od devet pozvanih meðunarodnih organizacija koje djeluju u Crnoj Gori. Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenoviæ kazao je da je »globalno polazište u svim projekcionim segmentima prostornog plana - naèelo održivog razvoja, što podrazumijeva odgovoran odnos prema životnoj sredini, kulturnoj baštini, sociološkim potrebama graðana i regionalnoj ravnoteži«. »Predlog prostornog plana rezultat je višedimenzione struène elaboracije i angažmana renomiranih eksperata, državnih i civilnih institucija iz zemlje i inostranstva«, kazao je on. Gvozdenoviæ je naglasio da je »poseban proceduralni i suštinski kvalitet dokumenta prostekao iz dobro organizovane, intenzivne i, što je najvažnije, izuzetno inspirativne participacije svih društvenih struktura Crne Gore«. »Bez lažne skromnosti treba reæi da je Ministarstvo veoma uspješno osmislilo i realizovalo model javne rasprave koji je, kao nikada do sada, omoguæio pozitivan sistemski doprinos završnoj formi dokumenta«, rekao je on. Gvozdenoviæ je kazao da Vlada i Ministarstvo »ni u jednoj fazi izrade tog projekta, nijesu nametali svoja rješenja kao konaèna i nedodirljiva«. »Naprotiv, naš angažman smo usmjerili na stvaranje potrebnih uslova za maksimalno moguæi kvalitet. Tu mislim na dokumentacione podloge, akceptiranje savremenih metodologija, angažman vrhunskih struènjaka i institucija i obezbjeðenje obuhvatne i konstruktivne javne rasprave«, pojasnio je on. Prema njegovim rijeèima, Predlog prostornog plana ima dvije obradne cjeline. »Prvi dio obuhvata parametrizovanu procjenu aktuelnog stanja organizacije, ureðenja i korišæenja prostora. Uraðena je karakterizacija prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, razmotrena su dosadašnja iskustva i formulisani glavni faktori prostornog razvoja”, naveo je on. U drugom dijelu je, kako je kazao, u kontekstu makroekonomskih razvojnih parametara, ranije definisanih sektorskih politika i strategija i drugih polaznih ogranièenja, napravljena razvojno prostorna projekcija. “Siguran sam da rasprave koje smo imali do danas, obezbjeðuju da doðemo do kvalitetnog dokumenta, koji ide u dalju proceduru. On stvara uslove za realizaciju prostorno-planske dokumentacije na nivou opština i za realizaciju velikih infrastrukturnih objekata, kakav je auto-put od Podgorice ka sjeveru”, naveo je Gvozdenoviæ. To je, kako je rekao, jedan od razloga zbog kojih se “moraju postaviti jasno definisani termini u kojima se donosi takav planski dokument”. “Zadovoljan sam što æemo u okviru mog mandata u Ministarstvu koje koordiniram, donijeti tako znaèajne dokumente koji stvaraju uslove za obezbjeðenje razvoja Crne Gore, poštujuæi osnovni princip – održivi razvoj”, kazao je ministar za ekonomski razvoj. Potpredsjednik Vlade Vujiæa Lazoviæ kazao je da “nema više vremena za èekanje, jer èitav serijal razvojnih projekata èeka zbog toga što nije usvojen prostorni plan”. “Žao mi je što nijesu sa nama naši dragi prijatelji iz NVO sektora da, kroz dijalog, razmijenimo mišljenja o formulacijama iz prostornog plana i nekim rješenjima”, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, ubrzana procedura usvajanja plana “nije motivisana željom da pošto-poto neka rješenja koja mogu biti problematièna ostanu, nego time što nemamo više vremena za traæenje i što, kao ozbiljni ljudi, moramo taj posao privesti kraju”. Predstavnik Njemaèke organizacije za tehnièku sardnju (GTZ) Tomas Valdraf kazao je da je Predlog plana “rezultat kompromisa razlièitih strana, koji mora postojati pri izradi tako važnog dokumenta”. “Svaki sektor je imao svoja pitanja za koja je smatrao da su najvažnija. Ako se do kraja ostane pri tom stavu, onda nema kompromisa”, rekao je on. Valdraf je kazao da je od poèetka izrade dokumenta postojala razlika u mišljenjima izmeðu tima GTZ-a i Ministarstva, ali da su one prevaziðene. On je ocijenio netaènim tvrdnje da se tim dokumentom ne daje ništa konkretno, i naglasio da plan nije konaèan, i da mu predstoji i parlamentarna rasprava “tokom naredne godine”. Valdraf je kazao da je uvjeren da æe “i druge meðunarodne organizacije pripremiti i dostaviti svoje komentare”, ocjenjujuæi da “treba ostaviti više vremena izmeðu poziva i sastanka”. Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Neneziæ kazao je da “ovo nije Dan D za taj dokument, i da on mora proæi razmatranje na Vladi, a zatim i u parlamentu”. “Rješenjima o životnoj sredini nijesmo ni mi prezadovoljni, ali smatramo da je ona u ovom trenutku dovoljno zastupljena u ovom dokumentu i daju se dobra rješenja i predlozi za dalje postupanje”, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, rješenja u Predlogu “teško da su mogla biti konkretnija, s obzirom da su mnoga strateška domenta još u fazi izrade”. Nakon video-prezentacije Predloga prostornog plana uslijedila je diskusija u kojoj su predstavnici institucija iznijeli primjedbe na sadržaj dokumenta. Direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimoviæ kazao je da se more nedovoljno tretira u dokumentu, kao i razvoj ribarstva. Direktor republièkog zavoda za zaštitu prirode Zlatko Buliæ smatra da neke oblasti koje su predviðene za regionalne parkove treba strožije zaštititi, dok njegov kolega iz Javnog preduzeæa Nacionalni parkovi Rade Gregoviæ ima suprotno mišljenje, navodeæi da treba iæi na "liberalnije vidove zaštite". Ocijenjeno je i da se u odreðenim poglavljima moraju navesti meðunarodne konvencije èiji je Crna Gora potpisnik. Predstavnik obraðivaèa Ratimir Mugoša kazao je da su oni spremni da sve sugesije koje Savjet usvoji – uvrste u dokument. Predsjednik Komisije za struènu ocjenu plana Radovan Bakiæ kazao je da Predlog plana predstavlja osnovu za realizaciju ideje ekološke države, obezbjeðuje demografsku obnovu i održivi razvoj zemlje, naglašavajuæi da je “rijeka Tara saèuvana”. On je ponovio je da crnogorsko zakonodavstvo ne dozvoljava da se bilo šta gradi dok se ne uradi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Predstavnici NVO koje su èlanovi Savjeta ranije danas su najavile da æe bojkotovati sjednicu tog tijela “jer ne žele da prisustvom daju legitimitet scenariju kakav je viðen prilikom razmatranja Strategije energetike”. (kraj) gop/del