Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Svjetska banka (SB), Meðunarodni monetarni fond (MMF) i britanska Vlada razmatraæe u utorak na Donatorskoj konferenciji u Briselu komentare na finalni tekst Strategije razvoja i redukcije siromaštva Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). MANS je poèetkom mjeseca poslao pismo sa primjedbama na Strategiju direktoru beogradske kancelarije SB, šefu evropskog odjeljenja MMF-a i predstavnicima britanske vlade koja je finansirala izradu Strategije. “Direktor SB Rori O'Saliven /Rory O’Sullivan/ je na treæoj konferenciji o Strategiji ukazao na znaèaj civilnog društva i saopštio da crnogorska Vlada ne uzima ozbiljno komentare nevladinih organizacija”, rekla je koordinator MANS-a Vanja Æaloviæ na konferenciji za novinare. Prema njenim rijeèima, O’Saliven je ocijenio da su komentari MANS-a usmjereni na vrlo znaèajne segmente siromaštva, a u njima su graðani jasno prepoznali uzroke siromaštva i predložili rješenja. Crnogorska Vlada usvojila je 6. novembra Strategiju prema kojoj 12,2 odsto ukupnog procijenjenog broja stanovnika Crnoj Gori živi ispod apsolutne linije siromaštva od 116 EUR mjeseèno. U MANS-u smatraju da Strategije ne daje realnu sliku siromaštva u Crnoj Gori, niti na sveobuhvatan naèin tretira tu problematiku. “Ako imamo u vidu èinjenicu da æe zvanièni komentari SB i MMF-a biti poznati tek u januaru naredne godine, onda postoji moguænost uticaja na dokument i njegovo usklaðivanje sa realnom situacijom”, rekla je Æaloviæ. Ta organizacija je prethodno pokušala djelovati na izradu dokumenta kroz formalne mehanizme, èlanstvom u Radnoj grupi za procjenu siromaštva, Savjetodavnom odboru civilnog društva i Savjetu projekta, što, kako tvrde, nije imalo rezultata. MANS je ocijenio da u finalnom dokumentu Strategije nijesu uvažene primjedbe i predlozi uèesnika participativnog procesa, a mišljenja graðana uopšte nijesu ukljuèena u finalni dokument. Ta organizacija tvrdi da je proces prioritizacije projekata koji treba da smanje siromaštvo u Crnoj Gori bio krajnje netransparentan. “Dokument bi, takoðe, morao da sadrži politike za borbu protiv korupcije i privrednog kriminala, a siromaštvo je trebalo analizirati kao multidimenzionalno pitanje, a ne samo ekonomsko”, tvrdi Æaloviæ. Prema rijeèima predstavnika lica sa posebnim potrebama Aleksandre Popoviæ, oni Strategijom nijesu obuhvaæeni niti su prepoznati kao marginalizovana grupa. Ona je dodala da je u posljednjih deset godina zaposleno samo sedam osoba sa posebnim potrebama, koje nemaju pristup institucijama niti uèestvuju u društvenom životu. “Postavlja se pitanje na koji naèin æe biti dizajnirana socijalna politika za ovu kategoriju, ukoliko ona nije obuhvaæena veæ u fazi prikupljanja podataka», upozorila je Popoviæ. Iz MANS-a su najavili da æe redovno obavještavati javnost o komentarima civilnog društva na pojedine segmente Strategije jer žele da onemoguæe bilo kakve manipulacije. (kraj) bvm/kmh