Podgorica, (MINA) – Direktore policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost trebalo bi da imenuje parlament, rekao je danas potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Miodrag Ilièkoviæ. On je ocijenio da personalna rješenja na tim funkcijama nijesu nevažna i da to pitanje mora biti podvrgnuto kontroli Skupštine. «Ako se neko zalaže za parlamentarnu kontrolu, onda radi u interesu graðana, što dobija na težini i u situaciji kada opozicije nema u parlamentu», kazao je Ilièkoviæ na panel diskusiji «Civilna kontrola policije i Službe državne bezbjednosti (SDB)», koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Grupa za promjene (GZP). Stav da bi direktore policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost trebalo da imenuje parlament predstavlja novinu u odnosu na amandmane koje je SDP uputila Demokratskoj partiji socijalista (DPS) u vezi sa zakonima o policiji i Agenciji koji su više mjeseci predmet nesporazuma i razlog zbog èega još nijesu usvojeni. DPS i SDP se spore oko amandmana manjeg koalicionog partnera da direktora agencije i šefa tajne policije bira Vlada uz prethodnu saglasnost Skupštine. DPS traži da te funkcionere imenuje samo Vlada. Èlan GZP Nebojša Vuèiniæ je istakao da amandmani SDP-a ne samo da nijesu protivustavni, veæ da su u duhu koncepta podjele i kontrole vlasti i ocijenio da bi kvalikovana veæina u parlamentu trebalo da odobri izbor tih funkcionera. Ministar policije Dragan Ðuroviæ, meðutim, smatra da æe to što je Ilièkoviæ, odnosno SDP otišao korak dalje u zahtjevu da parlament bira èelnike policije i Agencije, predstavljati problem. Otvarajuæi panel diskusiju, Vuèiniæ je ocijenio da je suština transformacije u mukotrpnom kulturno-sociološkom procesu, za šta je potrebno nekoliko pretpostavki. «Prvo, ne može se govoriti o reformi društva, ako se ne postigne politièki konsenzus o konceptu bezbjednosti i stvori adekvatan ustavno-pravni okvir, koji æe omoguæiti transparentan rad tih službi», kazao je Vuèiniæ. On je dodao da su neophodni deideologizacija i dekriminalizacija javne i tajne policije, usvajanje odgovarajuæeg koncepta podjele vlasti i uticaj civilnog sektora. «Nije u pitanju meðustranaèki spor izmeðu DPS i SDP, veæ se radi o sukobu uske grupe ljudi i svih ostalih graðana», tvrdi Vuèiniæ. On je ocijenio da je èesto pozivanje u polemikama na crnogorski Ustav iz 1992. godine pogrešno, jer on predstavlja »velikosrpski šovinistièki program, koncipiran da bi centralizovao hijerarhijski neogranièenu vlast». Ministar Ðuroviæ je u izlaganju naveo da je cilj donošenja zakona o policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, demokratizacija javne i tajne policije. «Moramo imati moderne službe i nezavisno od tih zakona radimo na projektu reforme policije prema svjetskim standardima. Zakoni jesu pretpostavka, ali život ne može da èeka. To je strpljiv posao, korak po korak treba uspostaviti dobru policiju i mehanizme njene kontrole», kazao je Ðuroviæ. On je naglasio da niko nema pravo da diže ruke od tih zakona i da je prisutna lažna dilema da li neko izbjegava parlamentarnu kontrolu i podsjetio da su zakonima predviðeni mehanizmi da se policija kontroliše iznutra. «Osim unutrašnje kontrole, predviðena je kontrola Vlade, odnosno ministra i instituta njegovog imenovanja i razrješenja, potom kontrola dva skupštinska odbora, a postoje i drugi ustavni mehanizmi kontrole», rekao je Ðuroviæ i naveo da su to instituti poslanièkog pitanja, interpelacije, povjerenja Vladi. Uz to, kazao je on, postoje i sudski mehanizmi kontrole, kao i Ombudsman i civilni Savjet predstavnika NVO. «Sve to su dovoljni mehanizmi i nije potrebno unositi zabunu u vršenje izvršne vlasti, jer policijski poslovi par ekselans to jesu. Ušli smo u nepotrebnu politizaciju u vezi izbora èelnih ljudi policije», smatra Ðuroviæ. Miodrag Ilièkoviæ je konstatovao da ponuðeni zakoni predstavljaju napredak u odnosu na ranija rješenja, oko kojih se do kraja ne slažu sa DPS-om. «Kljuèno je pitanje da li postoji politièka volja da se ovo pitanje riješi na noviji i bolji, demokratièniji naèin. Ako ne postoji znaèi da je prisutna široka lepeza izgovora da se taj posao ne završi kako bi trebalo», rekao je Ilièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, rizièno je govoriti o standardima u svijetu, jer postoje razlièita iskustva. «U zakonodavnoj praksi su tri problema: usvajanje zakona, njihova dosljedna implementacija i personalna rješenja na èelu organa, pa su samim tim i tri moguænosti opstrukcije. Ne prièam ovo napamet», istakao je Ilièkoviæ. Potpredsjednik SDP-a je naveo da je stvar jasna, jer «ako su graðani parlamentu povjerili da policiji da ovlašæenja, logièno je da parlament odgovori graðanima u pogledu njene kontrole». «Primjedbe da se parlament tako miješa u izvršnu vlast su taène. Ali i prirodno je da tako bude», zakljuèio je Ilièkoviæ. Politièki analitièar iz Podgorice Milan Popoviæ se takoðe saglasio da se za izbor direktora policije i Agencije traži saglasnost parlamenta i ocijenio da je to nužno. On je rekao da se u suštini ne radi o problemu struke, veæ da se radi o klasiènom nedostatku minimuma politièke volje kod DPS u vezi sa donošenjem zakona o policiji. «To je zaèuðujuæe. Govorim to dovodeæi u vezu sa zakonima i to što su DPS i njen prvi èovjek bili spremni i da poslije dva obeæana referenduma prekrše datu rijeè», kazao je Popoviæ. On je istakao da u kontekstu zakona o policiji govori o sociološko-ekonomskom aspektu problema i o sferi «èetiri D»: demilitarizaciji, denacionalizaciji, demokratizaciji i dekartelizaciji. «Ko èini kartel u Crnoj Gori? Èine ga crnogorska braæa Kariæ, siva nevidljiva vlada koja blokira dekartelizaciju i ugrožava prva «tri D». Niz projekata Vlade ostaje blokiran, baš kao i pravosuðe u sluèaju S.È., jer je težnja kartela da stavi pod komandu vidljivu Vladu», smatra Popoviæ. On je naveo da je siguran da konferencija za novinare Mila Ðukanoviæa, prije tri dana, oznaèava negativnu prekretnu taèku, jer je on javno rekao da je protiv donošenja zakona o oporezivanju ekstraprofitera. «Postaviæu pitanja: da li je DPS partija u kojoj je u potpunosti zagospodario crnogorski kartel braæa Kariæ, da li SDP ima kapacitet da privoli DPS reformskim procesima i da li je crnogorsko društvo sazrelo», naveo je Popoviæ. Beogradski profesor Bogoljub Milosavljeviæ kazao je da u Srbiji postoji ideja da Skupština bira šefa policije, pa èak i da lokalne skupštine biraju èelnike policije. «Izbor šefova policije i njenih kontrola ne može da bude riješen kao za druge organe uprave», kazao je Milosavljeviæ. On je ocijenio da je Crna Gora ponudila prilièno kvalitetna rješenja u zakonima o policiji i dodao da su ona na visokom nivou u odnosu na postojeæu regulativu. «Ipak se stidljivo išlo u inovacije u vezi kontrolnih mehanizama policije, èak je sužen prostor za parlamentarnu kontrolu. Ombudsman bi, takoðe, trebalo da ima specijalizovanog zamjenika za kontrolu rada policije», smatra Milosavljeviæ. Bivši pomoænik srpskog ministra policije Božo Preleviæ je naglasio da u predloženim zakonima ima dobrih rješenja, ali da bi Parlament trebalo da bira šefa policije i SDB, pa i generalnog inspektora, a izvještaj da se skupštinskom odboru dostavlja èešæe nego jednom godišnje. (kraj) pav/mrd