Podgorica, (MINA) – Socijaldemokratska partija (SDP) uputila je Skupštini Crne Gore Predloge zakona o preuzimanju nadležnosti vojnih sudova i o amnestiji, o kojima bi poslanici trebalo da raspravljaju na zasjedanju 28. jula. Inicijator predloženih zakonskih rješenja i poslanik SDP-a Miodrag Ilièkoviæ rekao je agenciji MINA da su Predlozi veæ uvršteni u dnevni red skupštinskog zasjedanja, a od Vlade æe sjutra biti zatraženo da dostavi mišljenje o tim aktima. Zakon o preuzimanju nadležnosti vojnih sudova predviða da æe njegovim stupanjem na snagu prestati da važi Zakon o vojnim sudovima, što znaèi da vojno pravosuðe u Crnoj Gori više neæe postojati. »To se odnosi na predmete vojnih sudova koji su zapoèeti od 4. februara 2003. godine i ranije, a koji su nedovršeni do dana stupanja na snagu ovog zakona. Njih æe preuzeti redovni sudovi u Crnoj Gori«, kazao je Ilièkoviæ. Predmeti vojnih sudova i tužilaca biæe preuzeti najkasnije za 60 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Preuzimanje æe biti izvršeno kako utvrdi crnogorska Vlada, na predlog Ministarstva pravde. Ustavna povelja predviðala je da prenos preuzimanja nadležnosti vojnih sudova na civilne bude završen šest mjeseci od usvajanja tog dokumenta. Rok je istekao 4. avgusta 2003. godine. Ilièkoviæ je kazao da Zakonom o sprovoðenju Povelje nije izrièito propisano da li zakon o prenosu nadležnosti vojnih pravosudnih organa donosi Skupština zajednice ili parlamenti èlanica. »Kako Poveljom nije jasno reèeno, smatrali smo da nadležnost pripada Crnoj Gori, tim prije što je zakonom o sudovima i državnom tužiocu utvrðeno da sudovi sude u graðanskim, radnim i kriviènim predmetima bez obzira na svojstvo, zanimanje i položaj lica«, precizirao je Ilièkoviæ. On je objasnio da je paralelno sa ovim predlogom planiran i zakon o amnestiji kako bi se onemoguæilo krivièno gonjenje lica koja se od 15. marta do 13. juna 1999. godine nijesu odazvali vojnom pozivu tadašnje Vlade SR Jugoslavije za vrijeme NATO agresije i kosovskih dešavanja. «Crna Gora je smatrala da u tom sukobu treba da bude neutralna. Njena Vlada donijela je u skladu sa tim odreðene odluke, kao i Skupština koja je 1999. godine donijela Zakon o amnestiji tih lica. U praksi, vojni sudovi nastavili su suðenja hvatanjem tih lica i kriviènim progonom», kazao je Ilièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, usvajanjem zakona o amnestiji Crna Gora bi ispravila nepravdu koja je uèinjena njenim graðanima, a èiji broj nije zanemarljiv i kreæe se oko tri hiljade. Ilièkoviæ je istakao da je Predlogom zakona o amnestiji predviðeno brisanje iz kaznene evidencije lica koja su osuðena, kao i da postupak amnestije pokreæe nadležni državni tužilac za lica koja su osuðena, a nijesu na izdržavanju kazne. «Amnestiju za lica koja su na izdržavanju kazne pokreæe direktor Kazneno-popravnog doma u kojem je izdržavaju, odnosno sud koji je preuzeo poslove Vojnog suda koji ih je uputio na izdržavanje kazne», precizirao je Ilièkoviæ. Ukazujuæi na paradoksalnu situaciju da je tada general Branko Krga bio naèelnik obavještajnih vojnih službi koji je uticao na donošenje odluka o progonu tih lica, on je podsjetio da «taj isti èovjek danas šeta po inostranstvu i može da ide kuda hoæe, dok se momci iz Crne Gore nalaze u kompjuterima vojnih sudova i raznim potjernicama». «Oni još ne mogu da izvade pasoš, kao nagradu što su tada rekli ne i nijesu uzeli pušku u ruke i slijedili neke stavove i odluke, prvo liène savjesti, a drugo i najviših organa Crne Gore u to vrijeme», kazao je Ilièkoviæ. U poslanièkom klubu SDP-a nadaju se da æe ih podržati kolege iz Demokratske partije socijalista. U izradi Predloga uèestvovao je i predstavnik te stranke Miodrag Vukoviæ. (kraj) nem/mrd