Podgorica, (MINA) – Dosadašnji sistem obuke u pravosuðu pokazao se kao nedovoljno efikasan, a tom procesu se mora pristupiti sistemski, ocijenio je izvršni direktor Centra za graðanske slobode, Sergej Sekuloviæ. On je je ocijenio da je Nacrt zakona o Centru za obuku u pravosuðu dobar. „Ali predstavlja i priznanje da se dosadašnji sistem obuke pokazao kao nedovoljno efikasan, i da se ovom važnom procesu mora pristupiti sistemski i sistematièno, posebno imajuæi u vidu nužnost primjene standarda iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, rekao je Sekuloviæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, obuci u pravosuðu se mora pristupiti sitemski i zbog promjena koje slijede ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju (EU), odnosno prihvatanjem njenog pravnog sistema. „Inicijalna i kontinuirana obuka sudija i državnih tužilaca, kao i drugih uèesnika unutar pravosudnog sistema u širem smislu, jedan je od osnovnih elemenata za efikasno i kvalitetno funkcionisanje pravosudnih institucija, koje moraju biti zasnovane na vladavini prava kao temeljnom principu pravnog poretka“, kazao je Sekuloviæ. Kako je podsjetio, iz Savjeta Evrope insistiraju za snaženjem principa supsidijarnosti u primjeni Konvercije, dok se regulative EU primjenjuju neposredno na horizontalnom i vertikalnom nivou. „To traži kako kontinuirano usavršavanje u užem smislu, tako i promjenu pravne svijesti aktera koji primjenjuju pravo“, objasnio je Sekuloviæ. On smatra da formalistièki pristup koji je utemeljen na principu pravne države, treba biti zamijenjen kreativistièkim koji je karakteristièan za vladavinu prava, a koji u svojoj osnovi, kako je naveo, ima vrijednosni koje stoje u temeljima prava. „Ovo je najvažniji aspekt, ali svakako ne i jedini, koji se mora obuhvatiti obukama. U tom smislu je i osnovna primjedba, jer se u tekstu Nacrta zakona jasno ne uoèava potreba za razvijanjem kritièkog tumaèenja pravne norme, a za koju je nužno uvesti multidisciplinalan pristup“, ocijenio je Sekuloviæ. On je kazao da je dobro što je Nacrtom zakona predviðena potreba upoznavanja sa društvenim, kulturnim i ekonomskim aspektima prava, ali, u navedenom kontekstu, kako smatra, potrebno je posebnu pažnju usmjeriti kao filozofsko-etièkim aspektima prava. „Nacrtom se, u dijelu programa kontinuirane obuke, sa pravom uoèava posebna potreba obuke za sudije i tužioce koji promijene oblast ili se specijalizuju za pojedinu pravnu oblast“, rekao je Sekuloviæ. On smatra da taj dio treba dodatno razraditi jer, kako je naveo, efikasnost u radu pravosuða mora biti zasnovana na specijalizaciji. „Kada se proðe inicijalna obuka, odnosno njen teorijski i praktièni dio, buduæi rad sudija i tužilaca treba kanalisati kroz jasna usmjeravanja. Tako bi dobili npr. kvalitetne sudije za porodièno, radno ili krivièno pravo, odnosno tužioce koji se bave privrednim kriminalitetom“, kazao je Sekuloviæ. On je ocijenio da treba razmisliti i o potpunoj profesionalizaciji rukovodeæih osoba organa Centra. Sekuloviæ je rekao da stavljanje akcenta na sudsku i tužilaèku organizaciju ima svoje utemeljenje, ali ako to za posljedicu bude proizvelo potpuno potiskivanje drugih aktera unutar pravosudnog sistema, kako je upozorio, rezultati mogu izostati. „Mora prevagu odnijeti pristup da su svi segmenti sistema važni, i da bez obzira što smo naslijedi svijest da se prema nekima postavljamo kao prema nužnom zlu, pravosudni sistem, u širem smislu, mora se posmatrati kao cjelina“, poruèio je Sekuloviæ. To, kako je dodao, traži i adekvatanu reakciju advokatske i notarske komore. „Može se postaviti pitanje da li je Nacrt zakona u ovom dijelu nedoreèen i da li ga treba normativno pojaèati“, zakljuèio je Sekuloviæ. (kraj) teo/žug