Podgorica, (MINA) - Od šestorice èlanova buduæeg savjeta ministara državne zajednice Srbije i Crne Gore, za sada, izvjesna su samo dva imena novih stanara u Palati na Dunavskom keju, Svetozar Maroviæ i Goran Svilanoviæ. O ostalim kandidatima i resorima još se pregovara, uz uobièajenu igru živaca. Ton toj igri, kako navode današnje Vijesti, daje “šibicarenje” na srpskoj politièkoj sceni i sukob dijela Demokratske opozicije Srbije sa dosadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije (SRJ) Vojislavom Koštunicom, guvernerom Narodne banke Mlaðanom Dinkiæem i potpredsjednikom Savezne vlade Miroljubom Labusom. Srbijanska štampa uglavnom spekuliše sa tim da æe resor odbrane preuzeti sadašnji federalni šef policije i potpredsjednik Demokratske stranke Zoran Živkoviæ, dok bi ministarstvo za manjine vodio Rasim Ljajiæ koji i sada ima slièna zaduženja u Beogradu. Ukoliko doðe do takve raspodjele, Crnoj Gori, pored Maroviæa, ostaju još resori ekonomskih odnosa sa inostranstvom i unutrašnje trgovine. U vrhu Demokratske partije socijalista (DPS) još nije bilo zvaniène odluke o tome ko æe u Beograd, a kao najozbiljniji kandidati za resor ekonomskih odnosa sa inostranstvom nezvanièno se pominju Slavica Milaèiæ, koja u Ðukanoviæevom kabinetu vodi istoimeno ministarstvo i profesor podgorièkog Ekonomskog fakulteta Veselin Vukotiæ, koji je prije 12 godina bio federalni ministar u vladi Anta Markoviæa. DPS je, kako se navodi, još prije dva mjeseca, ozvanièila zahtjev da Maroviæ bude prvi šef nove državne zajednice, što podrazumijeva i mjesto prvog ministra šestoèlanog kabineta. Pozdravljajuæi taj predlog srpski premijer Zoran Ðinðiæ obnarodovao je da se sa crnogorskim premijerom Milom Ðukanoviæem dogovorio da Srbija u savjetu ministara državne zajednice preuzme resore spoljnih poslova i odbrane, s tim što se zbog kontinuiteta poslova na putu u Savjet Evrope i harmonizacije sa Evropskom unijom, ostanak Gorana Svilanoviæa, kao šefa diplomatije, ne dovodi u pitanje. Insistiranje da Srbija preuzme i odbranu, iako prema povelji ona i diplomatija ne idu zajedno, Ðinðiæ objašnjava èinjenicom da Srbija daje 95 odsto novca u zajednièku kasu, a da je vojska najveæi potrošaè, i da ona želi kontrolisati ove tokove novca. Ðukanoviæ je nedavno u Beogradu izjavio da je lièno za to da se poštuje ono što je napisano, ali da ne iskljuèuje ni druga rješenja ako se o njima dvije strane mogu saglasiti. Crna Gora je takve kompromise èinila i ranije u SRJ, kada je Maroviæ ustupio mjesto Dobrici Æosiæu kao predsjedniku države i kada nije poštovan princip naizmjeniènog izbora, veæ su i ostala dvojica predsjednika Liliæ i Miloševiæ bili iz Srbije. Ustavnom poveljom je, meðutim, predviðeno da se na èelnim mjestima u diplomatiji i odbrani svake dvije godine smjenjuju kadrovi iz država èlanica. Slovom Povelje, to bi znaèilo potpunu rekonstrukciju Maroviæevog kabineta kroz dvije godine, jer ona predviða da uvijek mora biti po tri ministra iz svake èlanice, ili, možda, neki novi kompromis, kojim bi se zaboravio princip smjenjivosti. Ustavnim zakonom predviðeno je da ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom u poèetku bude fiskalni agent i glavni posrednik u kontaktima sa Svjetskom bankom i Meðunarodnim monetarnim fondom. Moguænost da taj resor vodi neko iz Crne Gore, izazvao je bijes Dinkiæa i Labusa, koji su, uz neskriveni cinizam, komentarisali kako æe neki crnogorski "super ministar" brinuti o srpskim parama. Pregovori o sastavu vlade, u svakom sluèaju su, kako navodi list, novi lakmus papir održivosti bilo kakve ravnopravnosti u toj zajednici, u kojoj veæina srpskih aktera ne može da smisli nijedan resor u crnogorskim rukama. (kraj) nem