Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Zakon o elektronskoj trgovini, nakon usvajanja i implementacije, znaèajno æe približiti Crnu Goru svjetskim trendovima u elektronskoj trgovini, saopšteno je danas iz crnogorskog Sekretarijata za razvoj. »Predlog zakona o elektronskoj trgovini usklaðen je sa Direktivom 2000/31/EC Evropskog parlamenta i Savjeta, a koje se odnose na odreðene pravne aspekte usluga informacionog društva, posebno elektronske trgovine na unutrašnjem tržištu«, kazao je agenciji Mina-business sekretar Sekretarijata za razvoj Dušan Simonoviæ. Predlog zakona o elektronskoj trgovini crnogorska Vlada je usvojila 7. oktobra i dostavila ga Skupštini. »I kroz ovaj zakon, odnosno njegovu dalju imlementaciju, realizaciju i potpuno zaživljavanje u praksi, Crna Gora se jasno deklariše da želi da slijedi savremene standarde koji važe u državama razvijenog svijeta. Uvjeren sam da æe svakom graðaninu, preduzeæu, nakon usvajanja zakona, svakodnevni poslovi biti u velikoj mjeri olakšani«, ocijenio je Simonoviæ. On je objasnio da su zakonom predviðeni instrumenti zaštite kupaca, prvenstveno propisivanjem obaveznih informacija koje davalac te vrste usluga, prije zakljuèivanja ugovora sa korisnikom, mora obezbijediti na jasan i razumljiv naèin. Te informacije moraju biti dostupne i nadležnim državnim organima, koji nadziru primjenu zakona ili odluèuju o eventualnim sporovima. »Zakonom su precizno utvrðene odgovornosti davalaca usluga i propisane kazne, u vidu prekršaja, za sluèaj da on ne posluje u skladu sa odredbama tog pravnog akta«, rekao je Simonoviæ. On je dodao da je predviðeno i da organ državne uprave, koji je nadležan za poslove informatike, nadzire sprovoðenje zakona o elektronskoj trgovini. »Kupci æe biti zaštiæeni ugovorom zakljuèenim sa davaocem usluga, koji æe biti obavezan da korisniku nadoknadi štetu nastalu eventualnim prevarama. Dakle, svi detalji, ovakve ili sliène prirode, biæe definisani pojedinaènim ugovorima koji æe biti potpisivani izmeðu korisnika i davaoca usluge«, naglasio je Simonoviæ. On je podsjetio da je intezivan razvoj Interneta, naroèito u prethodnih nekoliko godina, omoguæio postojanje elektronske trgovine. Bez obzira što zakon o elektronskoj trgovini još nije usvojen, crnogorski graðani, vlasnici Viza /Visa/ karica, mogu trgovati na Internetu. Oni, kako tvrde u crnogorskim bankama, najèešæe kupuju i plaæaju proizvode i usluge èija je vrijednost manja od 100 EUR i na bezbjednim sajtovima /site/. Podgorièka banka je prva finansijska institucija u Crnoj Gori koja je postala èlanica Viza Internešnala / VISA International/, najrasprostranjenijeg platnog sistema za bezgotovinsko plaæanje u svijetu. Na taj naèin, kako objašnjavaju u toj instituciji, Podgorièka banka je klijentima omoguæila da postanu korisnici meðunarodnih Viza kartica, klasik i biznis, odnosno da bezgotovinski plaæaju i podižu gotovinu na bankomatima svuda u svijetu. »Na preporuku Viza Internešnela Podgorièka banka je uvela limit od 100 EUR, koji vlasnici klasik i biznis kartica mogu dnevno potrošiti za trgovanje na Internetu«, tvrde prerdstavnici te finansijske instituciji. U toj banci ocjenjuju da je utvrðeni limit na karticama dovoljan za plaæanja na Internetu, jer uglavnom njihovi vlasnici kupuju literaturu, kompakt diskove ili plaæaju èlanarine. »Pored limita, vlasnici kartica dobijaju preporuku od naše i svih banaka èlanica Viza sistema, da budu oprezni prilikom trgovine preko Interneta, odnosno da plaæaju provjerenim i poznatim kompanijama«, podsjeæaju u Podgorièkoj banci. Vlasnicima kartica se preporuèuje i da nakon trgovine na Internetu redovnije provjeravaju stanje na raèunu, kako bi uoèili eventualne zloupotrebe. Od kako je Podgorièka banka poèela izdavanje Viza kartica nije bilo nikakve zloupotrebe u njihovom korišæenju. Euromarket banka trenutno klijentima nudi dvije vrste Viza platnih kartica, Elektron /Electron/ i pripejd /prepaid/, koje njihovi vlasnici mogu koristiti za plaæanja u inostranstvu. »Obje kartice, koje se nude klijentima kvalifikovane su i za Internet trgovinu, ali se u Opštim pravilima izdavanja i korišæenja Viza Elektron kartice, koje klijent dobija, posebno insistira da banka ne može preuzeti rizik za njenu upotrebu na taj naèin. Dakle, sav rizik u ovom trenutku snosi klijent«, saopšteno je iz te finansijske institucije. Klijenti se, kako se dodaje, upozoravaju da prilikom takvih transakcija ne smiju unositi i saopštavati pin kod kartice. U Sekretarijatu za razvoj ne posjeduju precizne podatke koliko crnogorski graðani koriste moguænosti elektronskog trgovanja. »Sekretarijat ne posjeduje precizne podatke te vrste, ali s obzirom na nedostatak pravne infastrukture u prethom periodu, na nepostojanje zakona, elektronske trgovine nije ni moglo biti«, ocijenio je Simonoviæ. Ni u Euromarket banci nemaju precizan statistièki podatak o uèestalosti elektronske trgovine. »Transakcije sa bezbjednih sajtova /secure site/ redovno se obraðuju i nemamo problema što se kvalifikovanosti kartice za internet transakcije tièe. Ono što je indikativno, jeste da su ljudi posebno zainteresovani za tu vrstu plaæanja i èesto karticu koriste samo za te svrhe«, objašnjavaju u toj banci. Simonoviæ smatra da ne treba sumnjati da æe sa zaživljavanjem zakona elektronska trgovina doživjeti znaèajnu ekspanziju na crnogorskom prostoru i da uskoro treba oèekivati da njen obim ne bude manji nego u drugim savremenim državama Evrope. (kraj) del/kmh/bvm