Podgorica, (MINA) – Crna Gora je našla formulu balansa između potrebe razvoja i kvalitetnog odnosa prema prirodi, ocijenio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović. Upitan da li je Tara ugrožena radovima u koritu, Simović je odgovorio da se na Tari realizuju regulacioni radovi i na drugim pozicijama, ne samo na dijelu područja gdje se radi na autoputu. „Svi ti regulacioni radovi su u cilju regulacije rijeke, spašavanja imovine naših građana i to je redovan proces i nešto što će se raditi i u narednom periodu“, kazao je Simović na konferenciji za novinare održanoj u Upravi za vode. Prema njegovim riječima, specifično pitanje regulacije Tare u dijelu autoputa, gdje se rade mostovi Tara 1 i Tara 2, kao i petlja Mateševo, poprimilo je određenu dimenziju unutrašnje rasprave. „Vidimo da se ta komunikacija prenosi i na međunarodne adrese. Negdje se želi poneko dozvati i pozvati u tu mobu ne bi li se unio nemir i zamaglila suštinska razvojna pitanja aktuelna u Crnoj Gori. što se tiče Crne Gore i Vlade odgovor je i Tara i autoput, i suza Evrope i put do Evrope, i razvoj i briga o zaštiti životne sredine“, kazao je Simović. Svakako, smatra on, u tom procesu Crna Gora će se odnositi kao i sve druge evropske države koje su i same gradile svoje autoputeve. „Gradnja takvih, kapitalnih infrastrukturnih projekata tokom same izgradnje ostavlja određene ožiljke veće ili manje na prirodu, ali zato tu postoje projekti remedijacije, koji podrazumijevaju privremenost određenih mjera, a nakon toga slijedi vraćanje prirodi onoga što joj pripada“, naveo je Simović. Kako je rekao, postoji mogućnost suživota i Tare i autoputa. „Nema povratka sa tog projekta, jer je potreban Crnoj Gori, njenim građanima na sjeveru i jugu, potreban je ekonomiji, turistima koji dolaze u Crnu Goru, njenom povezivanju sa evropskim koridorima, a svima nama zajedno potrebna je i Tara. Ovo je naše opredjeljenje odnosa prema ovom pitanju i siguran sam, kao i u mnogim drugim ranijim slučajevima“, kazao je Simović. On je rekao da je traženje balansa između potrebe razvoja i potrebe kvalitetnog odnosa prema prirodi je formula koja je svuda pronađena, „pa ćemo je naći i u Crnoj Gori, a već smo je našli“. Upitan da li ima novih informacija vezanih za razgovore sa Albanijom o gradnji hidrocentrala na rijeci Cijevnoj, odgovorio je da će u narednom periodu, doći do onih odgovora koji su važni za Crnu Goru. „Važno je da takvi projekti ne izazovu negativan uticaj na naše vodne bilanse“, kazao je Simović. Prema njegovim riječima, važno je i da ne izazovu negativan uticaj na prihranjivanje podznmnih voda u dijelu Skadarskog jezera, gdje se podzemne izdani hrane upravo vodom rijeke Cijevne. „A posebno da ne dođe do negativnog uticaja na kapacitetete određenih izvorišta, konkretno izvorišta Bolje sestre odakle se snabdijeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. U duhu tih saznanja i partnerskog odnosa sa Albanijom, siguran sam da ćemo sva pitanja rješavati na korist naših država i građana dvije zemlje“, zaključio je Simović. Prema riječima Simovića, Vlada je sa nadležnim organima u proteklom razdoblju preduzela brojne mjere sistemske kontrole rječnih tokova širom države, kao i sprečavanje dalje devastacije rječnih korita usljed prirodnog meandriranja kao i nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka. Kako je rekao, isto će postupiti i u slučajevima nelegalnih djelatnosti na vodotocima, posebno u donjem dijelu Morače i zoni vodoizvorišta Bolje sestre. On je naveo šta je registrovano nakon uvida i analize stanja rječnih tokova početkom prošle godine. „Registrovali smo devastaciju rječnih korita, nedostatak ili potrebu revizije postojećih projekata regulacije, istekle ugovore o koncesijama i nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska“ , kazao je Simović. On je dodao da je već tada konstatovana potreba dodatnog unapređenja brige o zaštiti rječnih tokova i zaštiti od voda, poboljšanja prihoda države po ovom osnovu i suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada. Na konferenciji za medije prikazani su kratki filmovi o mjerama preduzetim na zaštiti donjeg toka Morače i Bojane. Saopšteno je da su regulacioni radovi sprovedeni i na rijekama Grnčaru, Limu, Tari. „Uz izvještaje stručne Komisije, u saradnji sa lokalnim samoupravama, uz kontrolu inspektora i imenovanog stručnog nadzora, sprovedene su regulacione mjere i kontrola izvađenog viška materijala, dok su nelegalne aktivnosti sankcionisane“, naveo je Simović. Simović je, govoreći o regulaciji donjeg dijela toka rijeke Morače rekao da je, zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, izdato 15 prekršajnih naloga na licu mjesta, podnijeto sedam zahtjeva nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka i da je podnijeto osam krivičnih prijava. Posebno je istakao aktivnosti građana koji su pomogli državnim organima u suzbijanju nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka. (kraj) anm/isf