• subota, 26 jul 2025

Siva ekonomija meðu najveæim problemima

Siva ekonomija meðu najveæim problemima
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Siva ekonomija, loše saobraæajnice, neèistoæa i nekontrolisana gradnja glavni su limitirajuæi faktori razvoja crnogorskog turizma, ocijenili su danas u Podgorici predstavnici turistièke privrede. Predsjednik Crnogorskog turistièkog udruženja (CTU) Branko Kažanegra ocijenio je da ti faktori ne ogranièavaju samo razvoj turizma veæ i ukupnu ekonomiju jedne zemlje. Prema njegovim rijeèima, najizraženiji limitirajuæi faktori razvoja turizma u Crnoj Gori su siva ekonomija i loša koordinacija državnih organa meðu sobom, kao i sa privrednim subjektima i nevladinim sektorom. »Siva ekonomija je kao kancerogeno oboljenje, ali za nju postoji efikasan lijek – pravna država. Rat, sankcije i tranzicija stvorili su idealne uslove za razvoj sive ekonomije i nije problem u njenom postojanju veæ u udjelu u cjelini, kao i neèinjenju da se ona eliminiše ili bar svede na podnošljivu mjeru«, rekao je Kažanegra na okruglom stolu Limitirajuæi faktori razvoja turizma koji je organizovala Liberalan partija i fondacija Fridrih Nauman /Friedrich Naumann/. Siva ekonomija, kako je dodao, posebno pogaða turizam jer je to nisko profitna industrija, zavisi od mnogo faktora i ne može da izdrži nelojalnu konkurenciju. Kažanegra je podsjetio da niko ne zna koliki je udio sive ekonomije u turizmu. Prema evidenciji njegove agencije, Adriatik turs /Adriatic tours/ od ukupnog broja gostiju, njih 0,62 odsto ode na jedan izlet tokom svog boravka. Meðutim, kako je dodao, prema anketi koju gosti popunjavaju, svaki od njih je u prosjeku bio na preko dva izleta. »Kod nas zvone zvona na uzbunu. Splendidovih pet zvjezdica i sjutrašnji luksuz Aman rizorta /resort/ na Svetom Stefanu æe se udaviti u prašini i smeæu pored puteva, haosu na plažama, pogledu na nepregledne zone vikend stanova i buku do jutarnjih sati«, upozorio je Kažanegra. Zamjenik predsjednika Uprave hrvatskih hotela Maestral Neven Jerkoviæ smatra da je ogranièavajuæi faktor razvoja turizma i u Crnoj Gori i Hrvatskoj tenzije koje još postoje izmeðu dva naroda. »Još ratujemo, ne politièki veæ medijski. Ratovi su nekome možda donijeli korist ali ekonomiji i turizmu sigurno ne zato treba da poèenomo normalno da funkcionišemo jer i gosti osjeæaju te tenzije«, kazao je Jerkoviæ. On smatra da treba razvijati izletnièki turizam u cijelo Jadranskoj regiji, jer je, kako je ocijenio, »Dubrovnik sakat na jednu nogu bez izleta u Crnu Goru«, i obrnuto. Prema njegovim rijeèima, drugi problem cijele regije su saobraæajnice, a najgore stanje je u Crnoj Gori. »U Hrvatskoj je Jadransko-jonska cesta stigla do Makarske, a u Crnoj Gori ne vidim ni da je poèela gradnja. Krajnje je vrijeme da poènete«, rekao je Jerkoviæ i dodao da je i Albanija napravila jedan dio tog autoputa. On je kazao i da je neèistoæa veliki problem u Crnoj Gori, koja se proglasila ekološkom državom. »Kakva ste to ekološka država, a smeæe izbacujete pored puta? Ili budite ili ne budite«, poruèio je Jerkoviæ. On je, kako je kazao, nedavno bio na sjeveru Crne Gore gdje su WC-i u veæini ugostiteljskih objekata u katastrofalnom stanju i u njih se »bez èizama ne može uæi«. »Naš ministar turizma je kontrolisao WC-e u ugostiteljskim objektima i ako su bili neuredni drastièno kažnjavao vlasnike. I u Crnoj Gori neko od autoriteta treba da krene u obilazak«, predložio je Jerkoviæ. On smatra i da Crna Gora ne zna da upravlja resursima i mnogo toga je uništeno. »Crna Gora je lijepa zahvaljujuæi resursima. Ako ih uništite nemate ništa«, upozorio je Jerkoviæ. Profesor barskog Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Rade Ratkoviæ ocijenio je da je »problem svih problema« nekontrolisana gradnja stanova i drugih objekata koja ugrožava postojanje i razvoj održivog turizma. Bitan problem, kako je dodao, je i nesprovoðenje starteških dokumenata, kao i nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, gdje hotelski uèestvuju sa svega 13 odsto. Predsjednik Liberalne partije Miodrag Živkoviæ smatra da svi u Crnoj Gori moraju shvatiti da država nema alternativu turistièkom razvoju. »Crna Gora se mora graditi kao ekološka država sa turizmom kao privrednom granom bez alternative. Svaka vlada u takvoj državi, prije svega, mora biti turistièka i duhom i sadržajem, a sva ministarstva moraju biti podreðena turistièkom razvoju«, zakljuèio je Živkoviæ. (kraj) bvm/kmh