Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlasnici stare devizne štednje izmještene iz bilansa Montenegrobanke protestovaæe sjutra od deset sati ispred poslovne zgrade tog finansijskog preduzeæa zbog uskraæivanja moguænosti da dobiju makar dio uloga. Èlan inicijativnog odbora za osnivanje Udruženja vlasnika stare devizne štednje izmještene iz Montenegrobanke Slobodan Vlahoviæ rekao je da æe na protestu biti izabrana skupština i upravni odbor ove organizacije. “Protestom želimo da skrenemo pažnju da nam još nije omoguæeno ni izdavanje potvrda o iznosu štednje, kako bi nas Centralna depozitarna agencija (CDA) mogla registrovati kao vlasnike obveznica, koje bi mogli prodavati na berzi ili njima kupovati akcije preduzeæa”, kazao je Vlahoviæ agenciji Mina-business. Crnogorska Vlada usvojila je poèetkom prošle godine Uredbu o kupovini akcija preduzeæa starom deviznom štednjom koju predstavljaju devize graðana na raèunima banaka sa sjedištem u Crnoj Gori do 31. decembra 1997. godine, deponovane sa pripadajuæom kamatom kod Narodne banke Jugoslavije. Vlahoviæ podsjeæa da je oko 90 odsto, od oko 100 hiljada vlasnika štednih knjižica bilo registrovano u Montenegro i podgorièkoj Jugobanci u steèaju. “Dobar dio deviznih štediša Montenegrobanke imao je uloge u Ljubljanskoj. Oni su, bez saglasnosti štediša, prebaèeni u Montenegrobanku, što je presedan i pravni prestup”, tvrdi Vlahoviæ. On podsjeæa da je crnogorska Vlada sredinom marta prošle godine odluèila da Republika Crna Gora preuzme strane dugove i staru deviznu štednju graðana iz bilansa Montenegrobanke, kako bi je sanirala i dokapitalizovala. Iz Vlade tada nije saopšteno o kojem je iznosu rijeè, a prema informacijama Odbora banaka i finansijskih organizacija Privredne komore Crne Gore na kraju 2001. stara devizna štednja u svim bankama bila je vrijedna oko 150 miliona EUR, a krediti 610 miliona. U podgorièkoj Jugobanci i Montenegrobanci bilo je evidentirano 122 miliona EUR stare devizne štednje ili 80 odsto ukupne vrijednosti. “Izmještanje štednje i pretvaranje u javni dug opet je uraðeno bez saglasnosti štediša, a znajuæi kakav je država dužnik, mi smo ošteæeni”, smatra Vlahoviæ. On je rekao da je Srbija usvojila Zakon o javnom dugu prije godinu, a Crna Gora nije u stanju ni da štedišama izda potvrde za obveznice. Vlahoviæ je ocijenio da je crnogorsko Ministarstvo finansija nezainteresovano da riješi ovaj problem, jer službenici štedišama saopštavaju da je za izdavanje potvrda potreban dogovor ministra Miroslava Ivaniševiæa i predsjednika Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) Ljubiše Krgoviæa, koji nemaju vremena da se sastanu. Krgoviæ je sredinom juna prošle godine najavio da æe konaèana verzija crnogorskog zakona o javnom dugu, kojim bi trebalo da bude ureðeno pitanje stare devizne štednje iz perioda prije sankcija, biti završena do kraja tog mjeseca. On je u septembru saopštio da su brže usvajanje tog zakona onemoguæile aktuelne politièke okolnosti, kao i da bi njegov predlog trebalo da bude razmatran na jednoj od prvih sjednica Skupštine, nakon oktobarskih izbora. Vlahoviæ smatra da štediše koje su bile registrovane u Montenegrobanci ne mogu riješiti svoj problem pritiskom na Vladu i Ministarstvo finansija. “Organizovaæemo proteste ispred Montenegrobanke, što æe novog vlasnika, slovenaèku Novu ljubljansku banku, suoèiti sa veoma nepovoljnim imidžom”, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, èlanovi inicijativnog odbora veæ su upoznali upravu Montenegrobanke sa svojim namjerama, a oni su problem shvatili vrlo ozbiljno i uputili dopise nadležnim institucijama. Štediše su pomoæ dva puta tražile i od potpredsjednika Savjeta za privatizaciju Veselina Vukotiæa. “On nas je, nakon kontakata sa službenicima Ministarstva finansija, obavijestio da je problem u tome što CBCG odbija da besplatno izda potvrde o visini iznosa uloga štediša. Sa njima bi mogli da registrujemo obveznice u CDA, kupujemo akcije na berzi ili ih prodamo, makar i po cijeni manjoj od nominalne”, rekao je Vlahoviæ. On podsjeæa da se berzanska cijena obveznica stare devizne štednje mijenja i tvrdi da je kamata na uloge štediša u posljednje èetiri godine smanjena sa èetiri ili pet odsto na svega dva, a za prethodnu nije ni obraèunata. “Znamo da je inflacija bila veæa, što dodatno obezvreðuje naše uloge”, kazao je Vlahoviæ. Vlasnicima stare devizne štednje, kako je rekao, Crna Gora je do sada vratila samo mali dio duga. Vlada je krajem prošle godine odluèila da 7,5 miliona EUR od prodaje Jugopetrola vrati deviznim štedišama. Štediše Montenegro i Jugobanke dobile su dio svojih uloga kasnije nego vlasnici registrovani u Podgorièkoj, Nikšiækoj, Pljevaljskoj i Beranskoj banci. Predsjednik crnogorske Vlade Milo Ðukanoviæ ocijenio je poèetkom marta da je kljuèni problem za ulazak kapitala u Crnu Goru svojinska nesigurnost koju treba eliminisati rješavanjem pitanja restitucije i stare devizne štednje. (kraj) anf/kmh