Podgorica, (MINA) – Graðani Crne Gore osjeæaju se odsjeèeni od politike i skeptièni su prema obeæanjima politièara, ali je, i pored toga, odziv biraèa na svim izborima tradicionalno visok, pokazuju istraživanja javnog mnjenja Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Prema rijeèima direktora NDI u Crnoj Gori, Lize Meklejn /Lisa McLean/, istraživanja javnog mnjenja koja je radila ta meðunarodna organizacija, pokazala su da graðani osjeæaju da su odsjeèeni od politièke scene i da su prilièno skeptièni u vezi sa obeæanjima svih politièkih partija. „Po njima, politika je igra i, makar prema naèinu na koji je komentarišu, oni ne smaraju da æe njihov glas na izborima bitno uticati na njihovu sudbinu“, kazala je Meklejn u intervjuu agenciji MINA. U isto vrijeme, kako je navela, odziv biraèa je tradicionalno prilièno visok i oèekivanja su da æe tako i ostati. „Stoga se svaki politièki analitièar pita zašto je to tako, zašto biraèi glasaju na izborima kada, u periodu izmeðu izbora, ne smatraju da mogu uticati na politièku situaciju u zemlji“, kazala je Meklejn. NDI u Crnoj Gori djeluje od 1997. godine, a njegove aktivnosti usmjerene su na rad sa politièkim partijama, parlamentom i pojedinim nevladinim organizacijama, u cilju jaèanja višepartijske demokratije i aktivnog civilnog društva. Meklejn smatra da su u aktuelnoj kampanji za predstojeæe parlamentarne izbore, u odnosu na one u proteklih deset godina, vidljive pozitivne promjene kada su u pitanju aktivnosti politièkih partija. „Ova kampanja je mnogo više fokusirana na probleme biraèa i na njihovu svakodnevicu, nego što je to bio sluèaj ranije“, pojasnila je ona. Prema njenim rijeèima, veæina partija je na izbore izašla sa konkretnijim programima, pa graðani imaju bolju moguænost da izaberu izmeðu razlièitih stavova. „Mnogo toga, meðutim, može dalje da se poboljša kada je u pitanju komunikacija sa graðanima, ukazivanje na probleme, kao i objašnjavanje zbog èega je rješenje koje upravo ta partija nudi realno, ostvarivo i najbolje“, smatra Meklejn. U NDI-u, kako je navela, vjeruju da zasluge za pomenute pomake djelimièno pripadaju i aktivnostima te organizacije koje je godinama sprovodila sa politièkim partijama, ali se, u odreðenoj mjeri, promjena može pripisati i globalnoj ekonomskoj krizi i njenom uticaju na ekonomski razvoj u Crnoj Gori. Meklejn smatra da politièari shvataju da se, u krizi poput ove, povjerenje glasaèa ne može pridobiti frazama o boljoj buduænosti. Nažalost, dodala je, u kampanji su i dalje prisutne pojedinaène negativne pojave koje su bile karakteristiène i za ranije izborne procese, kao što su upotreba državnih resursa u partijske svrhe i navodni pritisci na biraèe. „Takvi problemi vode do optužbi za postojanje nepravedne prednosti, i mogu uticati na smanjenje povjerenja biraèa i zatrovati atmosferu u parlamentu koji nastaje kao rezultat izbora, spreèavajuæi ga da djeluje kao efikasno zakonodavno i nadzorno tjelo“, precizirala je ona. Prema njenim rijeèima, šteta je što se u još jedne izbore ušlo bez izmjena izbornog zakona, u onim djelovima koji su ocjenjeni kao problematièni od struène i meðunarodne javnosti. „U nekim sluèajevima, kao što je sluèaj sa metodom raspodjele mandata, problem je prisutan veæ više od deset godina“, tvrdi Meklen. Ona je pojasnila da, kada je u pitanju raspodjela madata, glasaè zna da to što je neko na izbornoj listi, u suštini, ne znaèi da æe kasnije biti u parlamentu. Onda se, kao je kazala, postavlja pitanje - kako je moguæe da glasaè osjeæa vezu izmeðu izbornog procesa i sopstvene moæi odluèivanja o tome ko æe upravljati državom? Na pitanje jesu li politièke partije u Crnoj Gori »napredovale« kada je u pitanju organizacija kampanje i saopštavanje poruke, ona je kazala da su uspješnije u identifikovanju i povezivanju sa svojim biraèima, na jedan sistematièan i planski naèin. „Nekoliko partija je ‘uèvrstilo svoju poruku,’ koristeæi tehnike kojima ih je NDI poduèavao, a kojima se sugeriše poèinjanje od programa i nadogradnjom do slogana, nasuprot procesu koji poèinje sa identifikovanjem dopadljivog slogana i onda pronalaženjem ideja koje æe ga podržati“, precizirala je Meklejn. Takoðe, kao je navela, u NDI su uoèili da su veoma brzo prihvaæene neke uspješne metode iz nedavne kampanje u Sjedinjenim Amerièkim Državama, kada je u pitanju korišæenje blogova i vebsajtova. „Neke partije su razvile komunikaciju sa graðanima putem Interneta u posljednjih nekoliko godina, ali je primjetno da su tokom ove izborne kampanje, u tom smislu, napravljeni krupni koraci naprijed“, smatra ona. Na pitanje da li da se uèesnici kampanje više fokusiraju na »napade« na politièke protivnike, nego na iznošenje svojih planova i programa, Meklejn je kazala da su programi i planovi sada više zastupljeni na izborima što, svakako, predstavlja napredak. Ona je ocijenila da su napadi na politièke protivnike pristuni u manjoj mjeri i nešto drugaèijem obliku u odnosu na ranije. „Moramo prihvatiti da se izbori svode na razlike. Stoga je savršeno legitimno isticati razlike izmeðu vaše partije i njenih kandidata u odnosu na druge partije i njihove kandidate. Tako je svugdje“, smatra Meklejn. Ona je kazala da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da graðani ne vole negativne napade, ali oni imaju uticaja na njih. „Pošto æe negativnih napada biti još jedno duže vrijeme, smatram da je potrebno posmatrati prirodu negativnog napada i o njemu suditi prema njegovom znaèaju u odnosu na izbor koji nudi partija koja napada“, dodala je Meklejn. Komentarišuæi obeæanja koje uèesnici kampanje daju graðanima, ona je kazala da graðani treba da procijene koliko su ona realna, postavljajuæi sebi pitanje da li su zasnovana na jasnom razumijevanju problema i objašnjenju rješenja. „Kao i pitanja - koliko dugo æe rješavanje problema trajati, koliko æe koštati i ko æe od svega toga imati koristi“, dodala je Meklejn. Ona je ocijenila da je Sporazum o ponašanju u predizbornoj kampanji, koji su politièke partije, osim Stranke srpskih radikala, potpisale sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), dobra stvar. „Prije svega, CDT je bio prva domaæa organizacija u regionu koja je 2001. godine uspjela da okupi za stolom najveæe partije da potpišu Sporazum“, kazala je Meklejn. Ona je dodala da su sporazumi postojali i ranije, ali je iza njih uvijek stajala neka meðunarodna organizacija. „Ovim Sporazumom su, prvi put, politièke partije obeæale lokalnoj organizaciji, a samim tim obeæanje dali domaæem stanovništvu a ne meðunarodnoj zajednici, da æe izbori biti fer“, pojasnila je Meklejn. Ona je podsjetila da je prvi takav sporazum potpisan uoèi parlamentarnih izbora 2001. godine „kada su CDT i NDI raspravljali o tome koji je najveæi problem koji prati sprovoðenje izbora“. „Shvatili smo da to nije dan izbora i samo brojanje glasova, koliko predizborna atmosfera kada su tenzije prilièno visoke, politièari koji na mitinzima drže uvrijedljive govore i èesti sukobi simpatizera razlièitih partija nakon mitinga“, navela je Meklejn. Prema njenim rijeèima, to su i aktivisti partija koji nisu poštovali privatnu i javnu svojinu kada su postavljali materijale za kampanju, štampanje i dijeljenje anonimnih letaka i potpuno oèigledno korišæenje državnih sredstava u kampanji. „Ako pogledamo kako sve to izgleda danas, zaista sa ponosom kažem da sam bila prisutna kada se došlo na ideju koja je kasnije imala znaèajan moralni uticaj na ponašanje politièkih partija, kao i podizanje svijesti graðana o tome kako bi partije trebalo da se ponašaju u trci za pridobijanje glasaèa“, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, postoji, i uvijek æe postojati, prostor za poboljšanje. „Meðutim, nakon dest godina, smatram da ima stvarnog napretka“, zakljuèila je Meklejn. (kraj) gop/žug