Skinuti obilježje službene tajne sa istrage
- Skinuti obilježje službene tajne sa istrage
- Post By urednik
- 12:18, 25 novembar, 2008

Podgorica, (MINA) - Sa istražnog procesa o zloèinima u Bukovici tokom 1992. i 1993. godine treba skinuti obilježje službene tajne i ispitati komandnu odgovornost u vojsci i policiji, smatraju u Nansen Dijalog Centru (NDC).
Iz te organizacije je ocijenjeno da istražni organi i tužilaštvo nijesu našli naèin da se lista osumnjièenih i optuženih za zloèin u Bukovici proširi na adekvatnu brojku i na suštinske krivce.
To, smatraju u NDC-u, predstavlja glavnu manjkavost poèetka istražnog procesa o tom sluèaju.
U èetvrtom kvartalnom izvještaju NDC-a, na temu “Aktivnosti državnih organa u sluèaju Bukovica“ navodi se da niko iz komandnog kadra vojske i policije nije za sada obuhvaæen istragom.
U NDC-u smatraju da je od juna ove godine istraga praktièno sasvim obustavljena.
„Do tada je saslušano oko trideset pet osoba, svjedoka, žrtava i sedam optuženih. Trenutni zastoj je nastao zbog poteškoæa u obezbjeðivanju svjedoèenja lica koji žive u Bosni i Hercegovini (BiH)“, navodi se u Izvještaju.
Prema saznanjima NDC-a, istraga i saslušanje svjedoka iz BiH, neæe poèeti prije 2009. godine.
“Istovremeno, nijednom od osumnjièenih pri tome nije odreðen pritvor, za razliku od Kaluðerskog laza i sluèaja Morinj, druga dva zloèina koja su se dogodila na tlu Crne Gore”, navodi se u Izvještaju i dodaje da to može imati uticaja na tok istrage, na više naèina.
„Veliki protok vremena od petnaest godina, takoðe, uticao je da su se zaboravili pojedini detalji, ali i da su nestali materijalni dokazi za pojedine sluèajeve. Iskazi svjedoka u velikom stepenu potvrðuju istinitost sumnji tužilaštva“, navodi se u Izvještaju.
Dodaje se da su iskazi osumnjièenih i njihova štura odbacivanja krivice, koja ne upuæuju na druge izvršioce, a što oni takoðe objašnjavaju velikim protokom vremena, nedovoljni za objektivno ocjenjivanje.
„Jer im nedostaju svjedoèenja najodgovornijih ljudi, odnosno komandnog kadra vojske i policije, kao kljuènih svjedoka zloèina, pored žrtava“, navode u NDC-u.
To su, ocjenjuju u toj organizaciji, razlozi što dio struène javnosti smatra da na taj naèin pravosudni organi namjerno dovode u pitanje osnovanost sopstvene sumnje. “Oni time, ali i zastojem u istrazi, pokazuju i neprinipijelno motivisanu neodluènost da se nalogodavci i izvršioci kazne”.
“Zajedno sa dosadašnjim petnaestogodišnjim neèinjenjem državnih organa, sa uništavanjem dokumenata i dokaza, zastoj u istrazi i odsustvo javnosti u njoj doprinosi obeshrabrivanju zapoèinjanjem istrage probuðene nade da bi se u ovom sluèaju do istine i pravde ipak može doæi”, ocijenjeno je iz NDC-a.
Bukovicu, tvrde u toj organizaciji, kao prostor od preko 100 kvadratnih metara, nije moglo da etnièki oèisti nekoliko pojedinaca.
“Zadržavanjem procesa veæ godinu u tom stadijumu, sam proces sa aspekta pravde i prava dobija sasvim pogrešan tok”, stoji u Izvještaju.
Kao pozitivan iskorak, NDC navodi, formiranje Komisije za obnovu Bukovice na èijem je èelu predsjednik Crne Gore Filip Vujanoviæ.
„Fond od 4,5 miliona EUR koji bi se po predraèunu trebao uložiti u bukovièku infrastrukturu ohrabrujuæa je inicijativa. Pola miliona veæ uloženih sredstava za izgradnju puta do mjesnog centra Kovaèeviæi prvi je i važan korak kako bi se poboljšalo život onima koji su veæ nastanjeni u Bukovici“, navedeno je u Izvještaju.
U NDC-u smatraju da bi komunikacija sa onima koji su prognani mogla popraviti opšte stanje u tom kraju.
„Do sada utrošena sredstva ipak su tek jedna devetina od najavljenih 4,5 miliona EUR investicaja od strane Komisije“, dodaje se u Izvještaju.
Komisija, ocjenjuju u NDC-u, nije uspjela da obezbijedi dovoljan uvid javnosti u njen rad i da ukljuèi Udruženje graðana Bukovice, u Pljevljima, koje, kako navode, ima odlièan kontakt sa prognanim.
“Najavljene investicije bi ohrabrile povratnike i zaustavile iseljavanje stanovništva koje još živi u Bukovici a koje poslednjih godina teži iseljavanju. Ekonomski boljitak, istovremeno, popravlja opšte meðuljudske odnose koji su u Bukovici u velikoj mjeri poremeæeni”, navodi se u Izvještaju.
Prema informacijama iz Komisije za sada su 34 porodice iskazale želju za povratak, ukoliko bi im bili obezbijeðeni osnovni egzinstencijalni uslovi.
“Netransparentnost planova o buduæim investicijama, kao i nejasnoæa što je ingerencija Komisije za obnovu Bukovice, a što vladinog Ministarstva bez portfelja i ostalih državnih institucija, koje su vodile odreðene akcije mogla bi biti štetna po obnovu infrastrukture Bukovice, ocijenjeno je iz NDC-a.
Nejasno je, kako se dodaje, i u kom periodu bi se obeæana sredstva mogla utrošiti u projekte u Bukovici.
Monitoring meðunarodnih organizacija, smatraju u NDC-u, mogao bi biti od velike važnosti.
“To bi mogao biti i kljuèni pritisak na državne organe Crne Gore koji su verbalnu spremnost da se do pravde doðe iskazali više puta, ali je do sada nijesu pretoèili u djela”, poruèili su iz NDC-a.
Osim što je potrebno skinuti obilježje službene tajne sa istražnog procesa i spitati komandnu odgovornost u vojsci i policiji, u NDC-u, navode da je potrebno intenzivirati istragu ispitivanjem svih svjedoka.
Potrebno je, kako navode, što hitnije obaviti saslušanja i u BiH, gdje mnoge žrtve trenutno žive.
NDC preporuèuje da se odredi pritvor osobama za koje postoji osnovana sumnja da su uèestvovali u bukovièkim zloèinima.
“Nastaviti i sa najavljivanim investicijama u infrastrkturu u Bukovici, uèiniti transparnetnim rad Komisije za obnovu Bukovice i ukljuèiti u njen rad Udruženje graðana Bukovice”, navdi se u preporukama NDC-a.
Više tužilaštvo u Bijelom Polju u decembru 2007. pokrenulo je istragu protiv sedam osoba, zbog sumnje da su izvršili masovni zloèin u pljevaljskoj Bukovici 1992. i 1993.godine.
Istraga u bjelopoljskom Višem sudu sprovodi se protiv bivših pripadnika rezervnog sastava policije Branimira - Bana Boroviæa i Slaviše Svrkote, kao i pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije Radiše i Radmila Ðukoviæa, Slobodana Cvetkoviæa, Milorada Brkoviæa i Ðoka Gogiæa.
U Bukovici je osam osoba izgubilo život, stotinu kuæa je popaljeno, uništne su dvije džamije, a nekoliko stotina graðana Crne Gore, islamske vjeroispovjesti je protjerano.
Istraga u bjelopoljskom Višem sudu je odmah nakon otvaranja proglašena službenom tajnom, a nakon što je istražni sudija Milan Smoloviæ za pola godine obavio istražne radnje Više tužilaštvo je zatražilo dopunu istrage koja je zvanièno u toku i koju i dalje vodi isti istražni sudija.
U NDC-u, kao prvi pozitivan iskorak države, navode izgradnju puta do mjesnog centra Bukovice, Kovaèeviæa.
NDC, nakon kampanje upoznavanja javnosti u Crnoj Gori i inostaranstvi sa tim zloèinima, od ove godine se fokusira na „watch dog“ monitoring aktivnosti državnih organa i do sada je objavila èetiri izvještaja o tom sluèaju.
(kraj) mil/žug