Podgorica, (MINA) – Skoro pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji (EU), iako nije dogovoreno razgranièenje na Prevlaci, ne bi trebalo da zabrinjava Crnu Goru, uprkos èinjenici da postoje raniji primjeri koji su upozoravajuæi, rekao je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. On je, govoreæi o primjerima sliènih sporova, naveo razgranièenje Hrvatske i Slovenije u Piranskom zalivu i neriješen spor Makedonije i Grèke oko imena bivše jugoslovenske republike. "Takvo mišljenje temeljim na dva razloga- prvi je u višestruko javno i pred EU iznijetim saopštenjima najviših predstavnika državnih organa Hrvatske da nemaju namjeru da usporavaju ni Crnu Goru, niti drugog susjeda sa kojim imaju neriješenih bilateralnih pitanja", kazao je Lukovac agenciji MINA. On je naveo da Crna Gora i Hrvatska, za razliku od drugih neriješenih graniènih sporova, imaju privremeno rješenje za razgranièenje na podruèju Prevlake. "A nije rijedak sluèaj da privremena rješenja dugo traju, da se nekada pretvaraju u trajna. Premda traje veæ više od jedne decenije, ono nije izazvalo nikakav problem, incident, spor – pa se pokazalo dobrim za obje strane", pojasnio je Lukovac. On smatra da bi razgranièenje na Prevlaci bolje bilo riješiti dogovorom dvije države i angažovanjem eksperata, nego putem meðunarodne arbitraže, “kako sa stanovišta meðusobnih tako i regionalnih odnosa”. "To je, meðutim, manje vjerovatno, osim u sluèaju da bi kod obje strane postojala spremnost da se sadašnje privremeno rješenje, uz manje korekcije, transformiše u konaèno", rekao je on. To rješenje je, kako je naveo Lukovac, uvažilo najvažnije interese obje države, kao i osnovne stavove Badinterove komisije i pokazalo svoju valjanost za obje strane u dužem vremenskom periodu. On je kazao da je konaèno rješenje pitanja razgranièenja na prostoru Prevlake u obostranom interesu. "Hrvatska je zainteresovana da se postigne konašno rjesenje, jer se u mnogim sredinama vjeruje da bi neki meðunarodni sud ili arbitraža, dao Hrvatskoj za pravo da razgranièenje na moru bude za Hrvatsku povoljnije riješeno, od onoga što je dogovoreno privremenim rješenjem", pojasnio je Lukovac. Crnoj Gori bi, kako je kazao, odgovaralo da sadašnje rješenje kada je rijeè o razgranièenju na moru, postane i konaèno, pošto Bokokotorski zaliv ima status unutrašnjeg zaliva Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, postoje dva puta da se izbjegne "koliko god malo vjerovatna, ali ipak prisutna" moguænost blokade pregovora i pristupanja Crne Gore EU. "Jedan je da se kroz intenzivne bilateralne pregovore postigne rješenje koje bi bilo obostrano prihvatljivo, kompromisno", rekao je Lukovac. Drugi je onaj kojeg su predsjednici dvije vlade dogovirili u proljeæe 2008.godine – da se to prepusti Meðunarodnom sudu u Hagu, uz usaglasen mandat, da taj organ donese konašno rjesenje. "Ili da se to zajednièki povjeri nekom drugom modelu meðunarodne arbitraže - Sudu o pravu mora u Hamburgu, odnosno posebnoj arbitraži kakvu su dogovorile Slovenija i Hrvatska", podsjetio je Lukovac. Odbor za meðunarodne odnose i iseljenike obaviæe kontrolno saslušanje šefa diplomatije Igora Lukšiæa, u vezi trajnog rješenja granice na Prevlaci. Tu temu inicirao je poslanik Demokratskog fronta Koèa Pavloviæ. (kraj) mib/bor/isf