Podgorica, (MINA) – Skupština Crne Gore usvojila je danas nacrt amandmana na Ustav, koji se odnose na Tužilački i Sudski savjet i Centralnu banku (CBCG).

 

Nacrt amandmana od 17 do 21, koje je u srijedu utvrdio Ustavni odbor, usvojen je sa 70 glasova za, dok su protiv bila dva poslanika Demokratske narodne partije.

 

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da je Ustav dio šireg društvenog konsenzusa i da se ni ranije, a ni danas, ne može mijenjati bez saglasnosti vlasti i opozicije. 

 

„Građani dio svog suvereniteta prenose na izabrane predstavnike koji sjede u parlamentu, Vlada se bira u parlamentu, u parlamentu smo kreirali ono što se zove princip ravnoteže vlasti, a to je da biramo vrhovnog državnog tužioca (VDT), sudije Ustavnog suda i članove Sudskog savjeta kvalifikovanom, dvotrećinskom ili tropetinskom većinom. Građani kontrolišu parlament“, rekao je Živković.

 

On je ukazao na opasnost predloženih promjena Ustava u dijelu koji se tiče Tužilaškog savjeta (TS).

 

„Zašto često pominjemo priču o četvrtoj grani vlasti - svako u ovoj sali zna za opasnost koja vreba iz ovakvog ustavnog rješenja kada govorimo o TS“, kazao je Živković.

 

Kako je naveo, daje se mogućnost tužilaštvu da pokrene istrage i hapsi ministre ili premijera za djela visoke korupcije ili zloupotrebe položaja. 

 

„Takvo tužilaštvo, kada bi vjerovali u njegov integritet ili samostalnost u radu, moglo bi da radi svoj posao i da ne brinemo o budućnosti države. Ali takvo tužilaštvo bez kontrole može da prekomponuje političku scenu za jedan dan. Dovoljno je da uhapse premijera ili dva ministra i ta vlada pada“, istakao je Živković.

 

On je rekao da nijedan poslanik ne bi kazao da je zadovoljan načinom kako sudovi i tužilaštvo radi. 

 

Prema riječima Živkovića, kada VDT na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu kaže da tužilaštvo ne može niko kontrolisati, onda je poruka javnosti jasna – da su oni posebna grana vlasti. 

 

On je poručio da nije problem glasati za ustavne izmjene ako su one ključ za napredak na evropskom putu. 

 

„Ovo nije kritika. Ovo je tema za ozbiljno razmišljanje, jer je opasno kada ulazimo u sferu nemogućnosti kontrole onih grana vlasti koje misle da ne smiju biti kritikovane“, rekao je Živković. 

 

On je poručio da će DPS glasati za sve što bude neophodno da se zaokruži evropski put Crne Gore. 

 

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić rekao je da ta stranka nema problem da glasa za svaku odluku koja je važna za evropski put, za svaku odluku za koju smatramo da je dobra za državu i građane i da ne smatraju da bilo ko treba da bude medijator kada su u pitanju stvari koje su važne za evropski put ili životni standard građana.

 

On je kazao da nikome nijesu sporno izmjene koje se odnose na to da ministar pravde više ne treba da bude u Sudskom savjetu i izmjene koje se odnose na samostalnost i jačanje nezavisnosti CBCG.

 

„Ali mislim da građanima, dijelu javnosti promiču promjene Ustava za koje ja mislim da su ključne, a odnose se na sastav i način izbora članova TS“, naveo je Mikić.

 

On je istakao da tokom javne rasprave treba sagledati da li su predložene izmjene kada je u pitanju način izbora članova TS najbolje rješenje i da li treba posegnuti za dodatnim izmjenama kako bi izbjeglo da se u Crnoj Gori, na mala vrata, uvede četvrta grana vlasti. 

 

„Mislim da način na koji je sada formulisano ispred članova TS, sa svim onim što Ustav daje VDT-u, na neki način od tužilaštva stvara država u državi“, kazao je Mikić.

 

On je ocijenio da neće moći da izaberu članove TS iz reda uglednih pravnika mjesecima, navodeći da je propalo nekoliko javnih poziva za izbor člana Savjeta, iako se sada biraju prostom većinom.

 

„Mi ćemo doći u situaciju da u narednom periodu treba da postignemo konsenzus i izaberemo ih kvalifikovanom većinom. A sad smo imali tri oglasa gdje nijesmo mogli da ih izaberemo prostom većinom“, rekao je Mikić.

 

On je naveo da je najproblematičnija stvar predloženih izmjena to što se daje i koncentriše velika moć u rukama VDT-a. 

 

„Mislim da nije dobro da se koncentriše tolika moć u rukama VDT-a. Imamo situaciju da Sudskim savjetom predsjedava član Savjeta iz reda uglednih pravnika. TS-om predsjedava VDT, što je velika koncentracija moći u jednoj instituciji i jednom čovjeku“, istakao je Mikić i dodao da je mnogo ljudi koji su glasali za aktuelnog VDT-a Milorada Markovića nezadovoljno ili djelimično nezadovoljno svim što je uradio od kad je izabran na pun mandat. 

 

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović rekao je da je najvažnija stvar koja proizilazi iz pregovora oko ustavnih promjena to što su pokazali da posjeduju dovoljan nivo političke zrelosti da kroz kompromis pronalaze rješenja za pitanja od najvećeg državnog značaja.

 

„Vjerujem da će ove izmjene omogućiti snaženje institucija, da se poveća efikasnost u radu pravosudnog sistema, ali i da se povede još odlučnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Božović.

 

On je rekao da je za SNP to samo početak ustavnih promjena.

 

„Vjerujemo da kroz kompromis i dijalog možemo da nađemo rješenje za pitanja koja su otvorena već više decenija i koja dijele i opterećuju društvo. Ako želimo istinsko pomirenje na unutrašnjem planu, moramo razgovarati i o pitanjima koja se tiču identiteta. Tu konkretno mislim na položaj srpskog jezika u Crnoj Gori, koji nije adekvatan“, rekao je Božović.

 

On je kazao da u SNP-u smatraju i da treba povesti dijalog o trobojci.

 

„Trobojka za koju smatramo da treba da bude vraćena u upotrebu. To ne znači da se mijenja državna zastava, to nam nije namjera, ali jeste da poštujemo naše istorijsko nasljeđe“, rekao je Božović.

 

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da je suština ustavnih izmjena da srpski jezik ne bude službeni u Evropskoj uniji (EU).

 

„Suština je sljedeće - ako Crna Gora uđe u EU, a daj bože da uđe, desiće se sljedeće, ako srpski jezik ne bude službeni, samo će crnogorski biti službeni i srpski nikad neće biti službeni u EU“, kazao je Knežević. 

 

On je rekao da će to biti katastrofa za lingvističku većinu.

 

„Jedan manjinski jezik će biti službeni u EU, a srpski, zahvaljujući EU birokratama kao što je Satler, kroz namjernu antisrpsku politiku, neće biti službeni, i to će biti katastrofa za lingvističku većinu“, kazao je Knežević.

 

On je dodao da više neće biti popisa na kojima će se građani izjašnjavati o jeziku, identitetu, vjeroisposvijesti.

 

„Nego će nas pitati da li se osjećamo kao muško ili žensko. Žele da odemo u Brisel otkinutog jezika, na način što će instalirati crnogrski jezik koji je manjinski“, naveo je Knežević.

 

On je ocijenio da je to vladanje lingvističkog aparthejda. 

 

„Međutim, mi nemamo namjeru da odustanemo od naše borbe. I Hrist je bio sam kad je krenuo u borbu i niko mu nije vjerovao dok nije razapet, umro i dok nije vaskrsnuo. Očigledno je potrebno da srpski vaskrsne u Crnoj Gori kako bismo zaustavili ovo što se pokusa realizovati ovim ustavnim promjenama“, kazao je Knežević.

 

On je dodao da se pokušava „ubijanje srpskog naroda kao državotvornog naroda“.

 

„Ubijanje jezika, trobojke, ubijanje mogućnosti za dvojno državljanstvo i onog što je Crna Gora predstavljala kroz vjekove. Nemamo ništa protiv većine koja se napravila oko ustavnih promjena, ali nećemo odustati od zaštite interesa srpskog naroda po svaku institucionalnu cijenu“, poručio je Knežević.

On je poslanicima koju su glasali za ustavne promjene poručio da su stvorili „dva farona“ – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića i Markovića. 

 

Knežević je poručio da DNP neće glasati za izvještaj o radu tužilaštva, ni sudova.

 

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša rekao je da se ni danas ne mijenja Ustav, već da slijedi ključna faza – javna rasprava, gdje bi trebalo da se prije svega uključi stručna javnost i da da osvrt na nacrt amandmana.

 

On je rekao da očekuje da će biti izvršena „fina podešavanja“ predloga za promjenu Ustava.

 

„Bilo je priče i o mišljenju Venecijanske komisije (VK). Mi imamo 20 godina saradnju sa VK, njihova mišljenja nikad ništa loše nijesu donijela parlamentu. Siguran sam da, ako uspiju da dostave mišljenje u predviđenom roku, to može biti samo dodatni kvalitet svim legitimnim dilemama“; rekao je Mugoša.

 

Kako je kazao, postoji stavka da će članovi TS biti birani kvalifikovanom većinom. 

 

„Znam da je lakša prosta većina, ali kvalifikovana većina je odraz političke zrelosti društva, jer kad birate članove TS nijesu to članovi većine ili manjine, nego bi ljudi svojim znanjem trebalo da daju doprinos unapređenju rada tih institucija“, rekao je Mugoša.

 

On je naglasio da je podjela vlasti u Crnoj Gori na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, pa da zato treba iskoristiti 30 dana za javnu raspravu o dugoročnoj održivosti rješenja i po pitanju strukture TS, dilema koncentracije moći, solidarnisti tužilaca. 

Šef poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi rekao je da su ustavne izmjene neophodne za proces integracije Crne Gore u EU. 

 

„Naša posvećenost tom pravcu nikad nije bila upitna pa neće ni ovog puta. Predstavnici albanskih partija uvijek su bili na pravoj strani istorije i dali su svoj doprinos za dobro zemlje“, rekao je Čobi.

 

On je kazao da podršku ustavnim izmjenama neće uslovljavati ali „ćemo istaći nekoliko važnih pitanja čije bi rješavanje pojačalo temelje Crne Gore kao nezavisne države“.

 

Prema riječima Čobija, aktuelni Ustav sadrži solidan korpus prava i mehanizama za zaštitu manjiskih naroda.

 

On je dodao da praksa ipak opominje da proklamovana prava na papiru ne znače prava i u realnom životu.

 

„Integracije bez asimilacije, očuvanje identiteta i ravnopravnost pri zapošljavaanju, i dalje su izazovi s kojima se suočavamo“, naveo je Čobi. 

 

On je rekao da se istinska demokratija ne mjeri time kako većina vlada, već koliko manjine učestvuju u donošenju odluka.

 

„Zato je pitanje garantovanih mandata manjiskih naroda pitanje od suštinske važnosti za našu političku budućnost. Postojeći sistem jeste donio određene rezultate, ali on ostavlja prostora za političke kalkulacije i ne garantuje nam uvijek stabilnu zastupljenost“, dodao je Čobi.

 

Prema njegovim riječima, manjinski narodi ne smiju da zavise od matematičkih modela koji se mogu mijenjati od izbora do izbora.

 

„Mi moramo ustavno utemeljeti garantovane mandate. Kada su manjine ustavno integrisane u parlamentu, država jača svoj građanski legitimitet“, rekao je Čobi. 

 

On je naveo da pravo na garantovani mandat nije nikakava privilegija.

 

„Niti je to pokušaj etnofederelizacije, kako neki pokučavaju da oznace politiku manjinskih partija, to je mehanizam koji obezbjeđuje da se glas albanskih, bošnjackih, hrvatskih i svih drugih manjisnkih naroda, čuje jasno i glasno“, kazao je Čobi.

 

On je rekao da nema jake, stabilne i evropske Crne Gore bez ustavno zaštićenih manjina koji državu osjećaju kao svoju kuću.

 

Nakon današnjeg usvajanja nacrta amandmana, slijedi javna rasprava koja će trajati do 10. avgusta.

 

Ustavni odbor, nakon završene javne rasprave, utvrđuje predlog amandmana, o kojima će Skupština još jednom glasati, a za usvajanje promjena ponovo će biti potrebna dvotrećinska većina.

 

Ministar pravde Bojan Božović trebalo bi, prema zaključku koji je u srijedu usvojio Ustavni odbor, da VK zatraži mišljenje na nacrt amandmana.

 

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je taj zaključak proslijeđen Božoviću, pa se parlament o njemu nije izjašnjavao.

 

Tim zaključkom je predviđeno da će, u slučaju da VK ne dostavi traženo mišljenje do kraja javne rasprave, Ustavni odbor i Skupština nastaviti proceduru promjene Ustava i da izostanak mišljenja VK ne utiče na dalji postupak.

 

Amandman 17 predviđa da Skupština u prvom glasanju dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom svih poslanika, bira i razrješava sudije Ustavnog suda,VDT-a, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i četiri člana TS-a iz reda uglednih pravnika.

 

Amandman 18 odnosi se na sastav Sudskog savjeta i predviđa da on ima predsjednika i devet članova.

 

Članovi Sudskog savjeta su predsjednik Vrhovnog suda, pet sudija koje bira i razrješava konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština. 

 

Amandmanom predviđeno da predsjednika Sudskog savejta bira Savjet iz reda svojih članova koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Savjeta, kao i da predsjednik Savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.

 

Prema tom amandmanu, sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, a mandat mu traje četiri godine.

 

Amandmanom 19, koji se tiče nadležnost Sudskog savjeta, briše se stav 3 člana 128. 

 

Amandman 20, koji se tiče sastava, izbora i mandata TS-a, predviđa da TS ima predsjednika i deset članova.

 

Članovi TS, prema tom amandmanu, su pet državnih tužilaca koje bira i razrješava konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti tužilaštava i tužilaca, dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela.

 

Članovi TS su i jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija kojeg bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela, jedan ugledni pravnik iz reda advokata kojeg bira Skupština na predlog Advokatske komore i jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde. 

 

Amandman predviđa da sastav TS proglašava predsjednik Skupštine i da mandat Savjeta traje četiri godine.

Amandman 21 odnosi se na Centralnu banku i prema njemu CBCG je samostalna i nezavisna organizacija koja o svom radu izvještava Skupštinu.

 

Tim amandmanom predviđeno je da CBCG-om upravlja Savjet CBCG, a rukovodi guverner, dok se o CBCG donosi se zakon.

(kraj) nij/tam