Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Solarna energija u Crnoj Gori se, i pored veoma povoljnih uslova, slabo koristi zbog materijalnih moguænosti graðana kao i niske cijene elektriène energije, saopštili su iz Crnogorskog centra za energetsku efikasnost (CCEE). Direktor CCEE, Dragan Karadagliæ je kazao agenciji Mina-business da su graðani upoznati sa moguænostima korišæenja sunèeve energije, ali da je vrlo malo instalisanih solarnih sistema, posebno u domaæinstvima. Za instaliranje solarnog sistema, kako je rekao, koji ukljuèuje kolektore na krovu, cjevovod, bojler, izmjenjivaè toplote, ekspanziju, automatiku, potrebno je izdvojiti od 600 do hiljadu EUR po metru kvadratnom kolektora u zavisnosti od proizvoðaèa i vrste kolektora. »Vakuumski kolektor je efikasniji od 15 do 30 odsto od ploèastog, ali mu je i cijena po metru kvadratnom veæa. Što su veæi sistemi to je cijena manja i obrnuto«, objasnio je Karadagliæ i dodao da se solarna energija najèešæe koristi u sektoru turizma i da nema znaèajnih pomaka u poveæanju upotrebe tokom prošle godine u odnosu na prethodne. On je podsjetio da crnogorsko Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Programom životne sredine pri Ujedinjenim nacijama (UNEP) i italijanskim Ministarstvom životne sredine, kopna i mora (IMELS) implementira projekat Montesol, èiji je cilj uspostavljanje atraktivnog i održivog finansijskog mehanizma za obezbjeðivanje kredita za domaæinstva za ugradnju solarnih kolektora. Za potrebe Montesol projekta, kako je rekao, predviðeno je milion USD i to za implementaciju i subvencionisanje kamatne stope kod komercijalnih banaka. Karadagliæ je naveo da bi projekat ugradnje kolektora, kojeg su podržale banke davanjem beskamatnog kredita, bio dobra prilika da se smanje troškovi elektriène energije za grijanje tople sanitarne vode, ali u praksi je pokazano vrlo malo interesovanje domaæinstava. Na starim objektima preduzeæa, kako je kazao, skoro da i nema instaliranja kolektora, ali da se tokom izgradnje novih objekata ugraðuju solarni kolektori, posebno u sektoru turizma gdje je velika potrošnja tople sanitarne vode. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora sa 1,5 hiljade do dvije hiljade sunèanih dana, pogodna je za korišæenje solarne energije. Na obali mora uslovi su odlièni od ranog proljeæa do kraja jeseni, kao i u planinama, gdje je zimi èist vazduh i ima puno snijega. Solarna energija spada u obnovljive i èiste izvore energije. »Sunce je neiscrpan izvor energije i kapacitet sunèeve energije koji dolazi na Zemlju je 14 hiljada puta veæi od cjelokupne energije koju troši èovjeèanstvo danas«, naveo je Karadgliæ i dodao da se korišæenjem solarne energije znatno smanjuje emisija gasova staklene bašte koji utièu na globalno zagrijavanje. On je kazao da se rezerve nafte i njenih derivata, kao i lož ulja, koji se koriste za grijanje prostorija i za zagrijavanje tople sanitarne vode, procjenjuju na period do 200 godina i zato treba tražiti alternativu, a to su obnovljivi izvori energije. »Najveæa prednost solarne energije je ušteda u mjeseènim raèunima elektriène energije. Meðutim, solarna energija u toku cijele godine ne može potpuno pokriti potrebe za toplom sanitarnom vodom i grijanjem bazena, ali u oko 70 odsto sluèajeva može, a u najtoplijim ljetnjim mjesecima skoro 100 odsto«, rekao je Karadagliæ. Vlada je u septembru prošle godine donijela uredbu o tarifnom sistemu za utvrðivanje podsticajne cijene elektriène energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije. »Na svim nivoima društva se govori o obnovljivim izvorima energije i za oèekivati je u buduænosti poveæanje broja sistema sa solarnom energijom, a nadamo se i ostalim vidovima energije iz obnovljivih izvora«, poruèio je Karadagliæ. (kraj) dmv/bvm/sam