Ljubljana, (MINA) - Pravne dileme o kvalifikacijama masovnih ubistava nakon završetka Drugog svjetskog rata ne mogu biti razlog za prekid istraga i eventualno podizanje optužnice, saopštilo je danas državno tužilaštvo u Ljubljani. Tužilaštvo se oglasimo u vezi razlièitih tumaèenja javnosti u vezi sa sluèajem nekadašnjeg visokog slovenaèkog i jugoslovenskog državnika Mitje Ribièiæa, protiv koga je podnesena krivièna prijava za genocid. Pravni struènjaci Ljube Bavcon i Zlatko Dežman ocijenili su da bi Ribièiæu moglo biti suðeno samo po zakonima koji su važili u vrijeme kada su poèinjeni zloèini. Godine 1945. tadašnje jugoslovensko zakonodavstvo još nije poznavalo zloèin genocida koji je meðunarodnim konvencijama priznat tek kasnije u meðunarodnom pravu. Državno tužilaštvo je saopštilo da se u sliènim sluèajevima treba pozivati na èetvrtu hašku konvenciju iz 1907. godine i sporazum iz Londona koji omoguæava retroaktivno suðenje. U sluèaju Ribièiæ istražioci su dokument, da je 1945. sastavljao popise zatvorenika koji su kasnije ubijeni bez sudske presude, predali tužilaštvu u Ljubljani. Ribièiæ (86) je neposredno nakon Drugog svjetskog rata bio zamjenik naèelnika slovenaèke OZNA-e, a kasnije je obavljao èitav niz najviših politièkih, državnih i partijskih dužnosti. (kraj) mrd