Podgorica, (MINA) - ÄŒitalačka kultura u Crnoj Gori je prosječna za današnje vrijeme, a broj članova Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ godinama se smanjuje, ocijenila je bibliotekarka savjetnica te ustanove, Milenija Vračar. U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan pismenosti 8. septembar, u cilju ukazivanja na važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva. Prema riječima Vračar, broj članova Nacionalne biblioteke opada, dok je vrijeme zadržavanja u čitaonicama kraće. „Povećano je korišćenje usluga skeniranja, kopiranja i fotografisanja u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima i Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja bibliotečko-informacione građe”, kazala je Vračar agenciji MINA. Ona je dodala da Biblioteka ima godišnju, mjesečnu i trodnevnu članarinu, a da je dnevno u prosjeku posjeti deset korisnika. „Osim individualnih, naši korisnici su i druge biblioteke iz države i inostranstva, koje putem međubibliotečke pozajmice posuđuju literaturu za svoje korisnike”, pojasnila je Vračar. Ona je kazala da je uzajamni elektronski katalog i katalog Nacionalne biblioteke prošle godine imao više od 250 hiljada pregleda. “Nacionalna biblioteka posjeduje oko dva miliona primjeraka bibliotečke građe , monografskih, serijskih publikacija i posebnih zbirki”, navela je Vračar i dodala da se najviše koristi literatura iz oblasti istorije, prava, književnosti, lingvistike, arhitekture i likovnih umjetnosti. “Koriste se i serijske publikacije, međuratne crnogorske novine i eks-jugoslovenske dnevne novine, stručni časopisi, zbornici dokumenata i univerzitetski udžbenici”, rekla je Vračar. Ona smatra da pojava elektronskih knjiga ne umanjuje značaj štampanih knjiga, već da se radi o različitim načinima čitanja, istraživanja i obezbjeđivanja potrebnih informacija. Na pitanje koliko je čitalačka kultura u Crnoj Gori razvijena, Vračar je odgovorila da je vjerovatno prosječa za današnje vrijeme i prostor. “Sudeći prema našim korisnicima više interesovanja za čitanje pokazuje starija generacija”, kazala je Vračar. Ona je dodala da se u Nacionalnoj biblioteci sva bibliotečka građa koristi u njenim čitaonicama, a da su korisnici većinom istraživači, naučni radnici i studenti. Prema riječima Vračar, broj formalno pismenih ljudi i onih koji posjeduju razne diploma mnogo je veći nego u drugoj polovini XX vijeka, ali da pismenost podrazumijeva neke druge i ozbiljnije sadržaje. “Pismenost, obrazovanje i primjena učenog, što ne znači i usvojenog sadržaja, zavisi od kvaliteta obrazovanja, odnosno nastave počev od osnovnog obrazovanja pa dalje”, smatra Vračar. Ona je zaključila da sve počinje od školskog obrazovanja, koje podrazumijeva kvalitet programa, njihove interpretacije, stručnosti i zainteresovanosti nastavnog kadra, ali i kvalitet udžbenika. (kraj) dam/anm