Podgorica, (MINA) – Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ izjavio je danas da ta stranka neæe parlamentu dostaviti listu svojih poslanika prije 11. novembra. »Izmjena u poslanièkom klubu biæe sigurno. SNP je u jednom periodu klub poslanika uèinio snažnom i prepoznatljivom partijom. Po ocjeni veæine, u proteklih godinu i po dana naš klub nije bio na visini svog renomea. Kako po zakonu, postoji odreðena kvota poslanika koja ide po automatizmu, ostatak poslanièkog kluba æemo odrediti nakon svestrane rasprave u partiji i na sjednici Glavnog odbora, koja se neæe održati prije 11.novembra«, izjavio je Bulatoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je kazao da æe Glavni odbor ocijeniti da li æe svi poslanici, koji su po automatizmu èlanovi kluba, biti na poslanièkim funkcijama. »Imaæemo objektivne kriterijume za utvrðivanje kluba osposobljenog za uslove èistog opozicionog djelovanja. Rekao bih, prvi put u istoriji partije, jer smo do sada bili u specifiènoj poziciji stranke koja je vlast na saveznom nivou, a opozicija u Crnoj Gori«, rekao je Bulatoviæ. MINA: Hoæe li se SNP u prvih 100 dana rada nove Vlade uzdržati od parlamentarnog djelovanja? BULATOVIÆ: Nije nepoznato u demokratskoj praksi da se novoj Vladi da šansa da nesmetano radi prvih 100 dana. SNP još nije definisala da li æe se u tom periodu izdržati od parlamentarnog djelovanja. To ne znaèi, kako su neki, iz neznanja ili zlonamjerno protumaèili, da æemo bojkotovati parlament. To bi bilo besmisleno. SNP je prihvatila rezultate izbora kao trenutnu volju veæine graðana Crne Gore i biæe sastavni dio parlamenta. Drugo je pitanje da li æe æemo koaliciji, koja je osvojila apsolutnu vlast ostaviti ostaviti vremena da nesmetano realizuje svoja obeæanja. Pogotovu što im, kako su rekli njihovi èelnici, predstoji lagodniji dio posla - rješavanje ekonomskih pitanja graðana. Ne bi valjalo kad bi, poslije 100 dana neuspješnog rada, mogli da tvrde da im je opozicija smetala. Bio bih zadovoljniji kad bi se crnogorska javnost više bavila realizacijom izbornih obeæanja vlasti, nego nagaðanjem šta æe raditi opozicija. Imam osjeæaj da je Crna Gora presreæna što ima apsolutnu vlast i da je sada glavni problem kako doæi do jednopartijskog sistema. Odnosno, kompromitovati opoziciju zbog ovog ili onog politièkog poteza, napraviti razdor u svakoj opozicionoj stranci pojedinaèno. MINA: Da li SNP opstruira donošenje ustavne povelje kako bi saèuvala položaje u federalnoj državi? BULATOVIÆ: Takve tvrdnje su jeftina politièka demagogija i diskvalifikacija politièkog protivnika, èega je u Crnoj Gori i Srbiji previše. Prièa o privilegovanom položaju nanijela je SNP štetu i uticala na izborni rezultat. Zaboravlja se da smo savezom sa Demokratskom opozicijom Srbije omoguæili SR Jugoslaviji da se vrati u èlanstvo Ujedinjenih nacija i poène brz proces integracije u svjetske organizacije, brži nego što ga je Crna Gora imala svih ovih godina. Taèno je da SNP, u skladu sa zakonom koju smo gotovo jednoglasno u usvojili u Saveznoj skupštini, ima odreðena finansijska sredstva. Nijesmo mi krivi što imamo 47 poslanika. Ali odbacujem stavove da zbog tih privilegija odugovlaèimo usvajnje ustavne povelje. SNP je spremna da se odrekne svih beneficija u Beogradu. Ako se nastavi opstrukcija oko ustavne povelje, sa argumentacijom da mi èuvamo naše pozicije, odreæi æemo se svih federalnih funkcija, osim prisustva u Saveznoj skupštini, gdje je neophodno donositi odgovarajuæe odluke. To podrazumijeva i odricanje od finansijskih privilegija. MINA: Kako objašnjavate dugo i neuspješno usaglašavanje spornih pitanja u povelji? BULATOVIÆ: Mi smo, odmah po potpisivanju beogradskog Sporazuma, ukazali da ustavnom poveljom treba definisati neposredan naèin izbora poslanika. Taj stav je usvojio savezni parlament. Od rješenja naèina izbora poslanika zavisi da li æe za tri godine zajednièka država opstati ili æe odmah ugraditi mehanizme za sopstvenu razgradnju. Pri tome svi izbjegavaju da raspravljaju o mehanizmu na koji æe prestati da važi Ustav SRJ i koja je veæina za to potrebna. U beogradskom Sporazumu jasno piše da se na naèin izbora poslanika u parlament zajednièke države »definiše zakonima država èlanica, u skladu sa principima usvojenim u ustavnoj povelji«. Svi »zaboravljaju« upravo taj dio po kojem povelja mora da definiše princip izbora poslanika. Princip može da bude delegiranje ili neposredan izbor. Princip nije da nema principa i od toga ne odustajemo po cijenu ne znam kakve politièke hajke sa bilo koje strane. Mislim da crnogorska vlast i neke strukture u Srbiji pokušavaju da falsifikuju beogradski Sporazum. Ako neko misli da je moguæe doæi do ustavne povelje odlukama dvije skupštine - u grdnoj je zabludi. Na ovim prostorima je, doduše, moguæe i pravno i ustavno nasilje. Ako to žele podržati i meðunarodni krugovi, onda je manevarski prostor za djelovanje protiv toga sužen. Niko nema pravo da rezultate ovih izbora koristi za finalizaciju ustavne povelje. Da je iko prije izbora rekao da æe od njih zavisiti tok finalizacije ustavne povelje, kampanja bi se drugaèije vodila. Jasno je da crnogorska vlast želi da rezultate ovih izbora preslika u parlament zajednièke države. Potpuno razumijem njihove stranaèke interese. MINA: Kako komentarišete raskol u vrhu Narodne stranke i poziv Predraga Drecuna da lideri koalicije za promjene podnesu ostvke zbog lošeg izbornog rezultata? BULATOVIÆ: Ne želim da komentarišem odnose kod koalicionog partnera, a posebno nièije pojedinaène izjave. SNP je proteklih godina ugradila svu svoju snagu u oèuvanje zajednièke države. Rezultat toga je stalni proces oèuvanja zajednièke države i slabljenje same partije. Ove godine SNP je opet uložila svu svoju snagu da bi se ostvarile promjene u Crnoj Gori, zapostavljajuæi svoj stranaèki interes. Kako to nije ostvareno, SNP je u složenoj, delikatnoj, rekao bih i veoma teškoj situaciji. Kao aktuelni predsjednik partije okrenut sam njenoj stabilizaciji i pripremi za buduæe politièko djelovanje. Moram reæi da je 1. septembra, na osnovu svih pokazatelja i relevantnih istraživanja, prednost naše koalicije u odnosu na sada pobjednièku koaliciju bila sedam odsto. Mjesec dana kasnije, kada se ništa nije dešavalo i nije još bio stvoren savez SNP-a, Srpske narodne stranke i NS-a, a naša konkurentska koalicija je veæ duže djelovala, ta razlika se istopila. Upravo su završene rasprave na nivou osnovnih oblika organizovanja i Izvršnog odbora SNP-a. Iduæe nedjelje æe opštinski odbori ocijeniti poziciju SNP-a, strategiju daljeg djelovanja i ukazati na promjene koje je nužno izvršiti, kako bi se maksimalno iskorisitio prostor za djelovanje partije. MINA: Hoæe li SNP uèestvovati na predsjednièkim izborima? BULATOVIÆ: Po statutu SNP-a, kongres donesi odluku o svom predsjednièkom kandidatu ili eventualnoj podršci zajednièkom kandidatu. Nakon neoèekivanih izbornih razultata, ne samo za nas, nego za domaæu i meðunarodnu javnost, suoèeni smo sa pitanjem buduænost SNP-a. U sklopu te buduænosti jedno od važnijih pitanja je odluka o uèešæu na predsjednièkim izborima i na koji naèin. MINA: DA li æe SNP imati svog kandidata za predsjednika i da li æete to biti Vi? BULATOVIÆ: Mislim da bi SNP napravila veliku grešku kada bi i ovoga puta svoju snagu podarila kandidatu koji nije njen èlan. O drugim varijatama je prerano razgovarati, jer je pred osnovnim organizacijama pratije, opštinskim odborima, Glavnom odboru i Kongresu da ocijene uèinke najodgovornijih ljudi SNP-a, prije svega predsjednika. Predstoji mi lièna odluka da, sagledavajuæi sve što je iza i ispred nas donesem i odgovarajuæe stavove. Prihvatio sam da ja i svi koji smo na èelu SNP-a, svaku liènu odluku moramo provjeriti sa strankom. Ovo je trenutak kada je bitno da se na promišljen naèin, bez ishitrenih poteza donesu odluke koje æe stabilizovati politièku poziciju partije. (kraj) jrb