Kotor, (MINA) - Spomenici kulture na teritoriji kotorske Opštine ugroženi su degradacijom i devastacijom, a grad saobraæajnicom èija frekvencija saobraæaja prevazilazi njene konstruktivne i tehnièke moguænosti, saopštio je danas profesor Fakulteta turizam i hotelijerstvo Milenko Pasinoviæ. Prema njegovim rijeèima, realizaciju crnogorskog Master plana razvoja turizma ozbiljno ugrožava promjena vlasnièke strukture i namjena starih kapetanskih palata. “U tiristièkoj ponudi Crne Gore, Kotor nikada nije imao odgovarajuæe mjesto u razvojno planskim i prostornim dokumentima. To je posljedica njegove bitno drugaèije turistièke ponude od one koju je nudila Crna Gora”, ocijenio je Pasinoviæ. On kaže da je postojeæi Master plan razvoja turizma Kotor prepoznao kao “mirno, skupo, ekskluzivno mjesto sa malim održivim hotelima u starim kapetanskim palatama, marinama, muzejima, kongresnoj infrastrukturi”. “Kotor, meðutim nije prepoznao sebe. Nema strategiju razvoja, a nedostaje mu znaèajna plansko-prostorna i projektna dokumentacija da bi bile realizovane postavke Master plana”, smatra Pasinoviæ. On je dodao da misli da je svjetska kulturna baština u Kotoru institucionalno zaštiæena, što nije sluèaj sa prirodnom. “To dovodi do razlièitih oblika njene degradacije i devastacije. Postojeæi Zakon o Kotoru ne funkcioniše i to nameæe potrebu njegovog inoviranja u dijelu koji se odnosi na prirodnu baštinu. Konaèno, Kotor mora institucionalizovati menadžment kulturne ponude”, tvrdi Pasinoviæ. On je podsjetio da je Kotor prošle godine zadržao primat u prometu brodova na kruzing putovanjima, što ga svrstava u vodeæe jadranske luke u tom vidu turizma. “Prošle godine, sa 56 brodova i oko 33,3 hiljade turista, Kotor je zabilježio rekord u broju pristajanja i turista na kruzing putovanjima. Od aprila do kraja oktobra prošle godine grad je posjetilo skoro 130 hiljada izletnika, što ga èini i destinacijom sa najdužim kontinuiranim trajanjem sezone”, zakljuèio je Pasinoviæ. (kraj) pen/del