Sprijeèiti prinudno iseljenje Roma
- Sprijeèiti prinudno iseljenje Roma
- Post By tanjam
- 11:53, 13 april, 2004

Podgorica, (MINA) - Fond za humanitarno pravo (FHP) zatražio je danas od crnogorskog premijera Mila Ðukanoviæa da sprijeèi prinudno iseljenje oko 200 Roma, Egipæana i Aškalija, raseljenih sa Kosova, iz naselja Riversajd u Beranama, dok im se ne obezbijedi odgovarajuæi smještaj.
U FHP navode da je Osnovni sud u Beranama, po tužbi Rajka Markoviæa, zakupca zemljišta na kome se nalazi romsko naselje, donio presudu da se svi raseljeni Romi isele iz tog naselja. Presudu je potvrdio Viši sud.
U saopštenju se dodaje da je Markoviæ u maju 2000. godine zakljuèio ugovor sa World Vision Internationa-Montenegro, radi izgradnje 25 montažnih kuæa za smještaj raseljenih lica, u kojem je precizirano da æe Romi koristiti smještaj do 13. maja 2003. godine.
U FHP podsjeæaju da je angažovanjem kancelarije UNHCR i tadašnjeg komesara za izbjeglice zakljuèen novi ugovor izmeðu Markoviæa i direktora WVI Montenegro, koji predviða da raseljena lica mogu da žive u naselju do 13. maja 2005. godine, uz naknadu od 25 EUR za svaku montažnu kuæu, èime je iseljenje Roma odloženo.
Humanitarna organizacija Karitas izrazila je spremnost da plati kiriju za godinu unaprijed, poèev od 13. maja 2003. godine, ali je Markoviæ u maju 2003. godine podnio tužbu za iseljenje raseljenih lica, koju je Osnovni sud u Beranama usvojio, a Viši sud potvrdio.
FHP istièe da je Crna Gora dužna da poštuje meðunarodne konvencije koje regulišu pravo stanovanja, a èiji je Srbija i Crna Gora potpisnik.
»Meðunarodni standardi propisuju da je institucija prinudnog iseljenja u naèelu suprotna Paktu i može biti opravdana u izuzetnim okolnostima i u skladu sa odgovarajuæim principima meðunarodnog prava«, navode u FHP.
U sluèaju da ipak doðe do prinudnog iseljenja, dodaje se u saopštenju, ono ne smije prouzrokovati kršenje drugih ljudskih prava, a država potpisnica mora preduzeti sve mjere kako bi osigurala odgovarajuæi alternativni smještaj.
Pismo je upuæeno i crnogorskom ministru za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etnièkih grupa Gzimu Hajdinagi i komesaru za raseljena i izbjegla lica Željku Šofrancu.
(kraj) tmi/mrd