Podgorica, (MINA) - Sprovoðenje usvojenih propisa i mjera najveæi je izazov za cjelokupan, pa i održivi razvoj u Crnoj Gori, smatra šefica odjeljenja za podršku Nacionalnom savjetu za održivi razvoj Bosiljka Vukoviæ. Ona je agenciji MINA kazala da se održivi razvoj nalazi u strateškim dokumentima, kao jedan od kljuènih prioriteta i osnov cjelokupnog razvoja Crne Gore. Vukoviæ je podsjetila da se i u preambuli Ustava navodi da se taj najviši politièko-pravni akt donosi na osnovu uvjerenja da je država odgovorna za oèuvanje prirode, zdrave životne sredine, održivog razvoja, uravnoteženog razvoja svih njenih podruèja i uspostavljanja socijalne pravde. „Što daje svim èiniocima društva osnov da udruženo rade na sprovoðenju konkretnih odrednica održivog razvoja“, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, pozitivni primjeri postoje, a naroèito su vidni pomaci u promociji principa energetske efikanosti, korišæenja obnovljivih izvora energije, potenciranju važnosti ukljuèenjai svih socijalnih grupa, ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i usaglašavanja programa u visokom obrazovanju sa realnim potrebama tržišta. Vukoviæ je kazala da je Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore postavljena kao krovni dokument, sa kojim treba da budu usaglašene sve sektorske politike što je, smatra ona, u najveæoj mjeri i realnost. „Ono što predstavlja izazov za cjelokupni razvoj naše zemlje je sprovoðenje usvojenih propisa i mjera“, naglasila je Vukoviæ. Na terenu se, kako je navela, najznaèajniji izazovi u dugoroènom razvoju Crne Gore tièu regionalnih ekonomskih, socijalnih i kulturnih dispariteta, socijalne iskljuèenosti, vladavine prava i demokratizacije i integrisanja životne sredine u sektorske razvojne politike i strategije. „Ovo je zakljuèak godišnjih praæenja sprovoðenja Nacionalne strategije održivog razvoja i predstavljaæe osnov za izradu konkretnih rješanja koje æe biti usmjerene na rješavanje svakog od ovih izazova“, navela je ona. Na pitanje koliko se u Crnoj Gori zanemaruje ekološka komponenta kada su razvojne politike u pitanju, i da li je ona podreðena drugima dvjema -ekonomskoj i socijalnoj, Vukoviæ je kazala da je, u okviru koncepta održivog razvoja, ekološka komponenta je možda i previše naglašena. „U smislu da u široj javnosti sami održivi razvoj se najèešæe poistovjeæuje samo za zaštitom životne sredine i zelenim pitanjima“, pojasnila je Vukoviæ. Takvo shvatanje je, smatra ona, rezultat toga što je životna sredina, kao jedan od tri stuba održivog razvoja, èesto najviše izložena pritiscima i najvidnije su posljedice koje neodrživi razvoj i planiranje ostavljaju na ogranièene prirodne resurse Crne Gore. Vukoviæ je naglasila da pravilno shvatanje održivog razvoja ukljuèuje, pored ekoloških, i ekonomske i socijalne potrebe društva, i poèiva na integrisanom i uravnoteženom pristupu države, lokalne samouprave i svakog graðanina u zadovoljenju svake od tih potreba. „Održivo ponašanje je ponašanje dobrog domaæina koji u isto vrijeme vodi raèuna o dobrobiti i jednakosti svakog od èlanova svoje porodice, osiguranju stalnih i stabilnih prihoda i zadovoljavajuæeg standarda života u okviru ogranièenih resursa koje ima na raspolaganju“, precizirala je ona. Prema njenim rijeèima, usvajanje takvog odnosa i prema javnim i zajednièkim dobrima i resursima, osnova je za održivi razvoj cjelokupne države. „Kako su prirodni resursi kojima jedno društvo raspolaže ogranièeni, njihovo održivo upravljanje i osiguranje da i buduæim generacijama ostavimo istu šansu za razvoj i zadovoljenje njihovih potreba èini ekološki stub i pitanje zaštite životne sredine kljuèno za održivi razvoj“, smatra Vukoviæ. Na pitanje da li æe proces evropskih integracija i stroga pravila i standardi koje æe Crna Gora morati da usvoji i implementira, dovesti do toga da održivi razvoj u pravom smislu postane prioritet i naèin življenja, ona je kazala da taj proces daje glavne smjernice za pravac razvoja na nacionalnom nivou svake od zemalja èiji je cilj èlanstvo u Evropskoj uniji (EU). „Ipak, evropske integracije ne smiju da postanu jedini razlog zbog èega pristupamo promjenama, veæ je nužno da svi akteri crnogorskog društva vide razloge za njihovu korisnost i nužnost“, smatra Vukoviæ. Ona je kazala da oblast održivog razvoja, koja utièe na svaki aspekat života graðana, u EU predstavlja jedan od prioriteta. EU je, podsjetila je Vukoviæ, još 1997. godine, Amsterdamskim ugovorom prvi put uvela termin održivi razvoj, kao i nužnost sprovoðenja principa integrisanja pitanja životne sredine u dizajniranje i sprovoðenje razvojnih strategija kljuènih sektora, što predstavlja osnovu za održivi razvoj. Trenutno važeæi krovni dokument EU je, kako je pojasnila, Inovirana Evropska strategija održivog razvoja, èiji je cilj da identifikuje i razvije aktivnosti koje æe omoguæiti Uniji da ostvari kontinuirani napredak kvaliteta života kako za sadašnje, tako i za buduæe generacije. Strategija predviða stvaranje održivih zajednica koje imaju kapaciteta da upravljaju i koriste resurse na efikasan naèin i da pojaèaju potencijal ekonomije za ekološke i socijalne inovacije, osiguravajuæi na taj naèin prosperitet, zaštitiu životne sredine i socijalnu koheziju. Vukoviæ tvrdi da je veæ u ovoj fazi priprema Crne Gore za èlanstvo, vidan uticaj politike EU na nacionalne tokove. „Strateške i procjene uticaja na životnu sredinu infrastrukturnih projekata, dokumenata i politika na primjer, kao i Regulatorna procjena uticaja, neki su od instrumenata koji predstavljaju osnov za osiguranje održivosti politika i procesa unutar EU, a koje Crna Gora postepeno uvodi u svoj sistem“, pojasnila je ona. Vukoviæ je kazala da je Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore utemeljena u evropskoj strategiji kako, i kljuènim meðunarodnim i UN konvencijama i deklaracijama. „A kako nam predstoji revizija Strategije sljedeæe godine, nove smjernice iz strateških dokumenata EU, kao što su Evropa 2020 koja poziva na promovisanje pametnog, inkluzivnog i održivog rasta i Mapa puta za efikasnu upotrebu resursa biæe osnova za redefinisanje vizije održivog razvoja i kod nas“, rekla je ona. Važno je, smatra Vukoviæ, imati u vidu da, zbog širine koncepta održivog razvoja, njegova konkretizacija i sprovoðenje na terenu predstavljaju sistemski izazov, pa æe biti potrebna zajednièka i kontinuirana aktivnosti svih društvenih èinilaca u tom procesu – državnih resora, jedinica lokalne samouprave, poslovnog, struènog i nevladinog sektora, kao i graðana. Prema njenim rijeèima, u susret Samitu u Riju, koji æe biti održan ove godine, Crna Gora je poèela da priprema platoformu koja bi se zasnivala na njenoj kandidaturi za pilot zemlju restrukturiranja i ozeljenjavanja nacionalne ekonomije, zasnovane na principima društvene pravednosti, efikasnosti resursa i oèuvanja prirode. Vukoviæ je dodala da Crnoj Gori u pripremi te platforme pomaže Kancelarija UNDP u Podgorici. „Naš prvi partner u sprovoðenju ovakve platforme mora biti EU. Ovakva korjenita promjena zahtijevala bi, osim sanacije crnih taèaka i promjenu svijesti i naèina razmišljanja, kao i naèina ostvarivanja kompletnog bruto društvenog proizvoda Crne Gore u narednom period“, precizirala je ona. Vukoviæ smatra da bi ta platforma mogla da okupi sve èinioce društva. „I pomogne prevazilaženju skepticizma graðana o ideji Crne Gore kao ekološke države i, poslije 20 godina doprinese njenom konkretnom sprovoðenju“, kazala je ona. (kraj) gop/isf