Beograd, (MINA) – Crna Gora æe, ukoliko se utvrdi nesporno imovinsko pravo Srbije nad vilom Crnogorka, platiti sve što treba i onda, eventualno, potražiti za Ambasadu neku drugu adresu u Beogradu, rekao je premijer Milo Ðukanoviæ. On je kazao da se, meðutim, ne smije zaboraviti da svih ovih godina Srbija koristi u inostranstvu bez ikakve nadoknade i dio imovine koji je nesporno crnogorski. “A, vrijednost te crnogorske imovine pod kontrolom Srbije u svijetu uveliko premašuje vrijednost pomenute kuæe koju Crna Gora koristi u Beogradu”, rekao je Ðukanoviæ listu Danas. Komentarišuæi odluku Srbije da Crnoj Gori ispostavi raèun od 1,5 miliona EUR za trogodišnje korišæenje vile Crnogorka, on je ocijenio da je i taj sluèaj potvrda pretjerivanja Beograda kad su u pitanju odnosi sa susjedima, odnosno nedovoljne senzibilnosti kad je u pitanju potreba pojaèanog partnerstva sa državama u regionu. »Nažalost, kad je u pitanju sukcesija prava u odnosu na prethodne zajednièke države, Crna Gora tu nema ravnopravan status. U odnosu na imovinu prethodne SFR Jugoslavije, u onih 38 odsto koliko je pripalo SR Jugoslaviji dominantno je bilo uèešæe Srbije, bez obira na prethodni dogovor da æe Crna Gora imati u tome odreðeni procenat«, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da taj proces u odnosu na podjelu imovine SFRJ nije završen, a kamoli da je poèeo proces vezan za SRJ. »Prema tome, èinilo mi se veoma logiènim da bi za sve ovo vrijeme dok Srbija koristi dio naših prava u inostranstvu mogla da bude kao simbolièna i najminimalnija kompenzacija to što Crna Gora ima tu kuæu koju koristi u Beogradu. Kao zagovornik èistih imovinskih rešenja apsolutno sam spreman da i na tu temu zakupnine za vilu Crnogorka u Beogradu ubrzamo sve procedure koje æe doprinijeti da se ustanovi šta pripada Crnoj Gori od imovine SRJ«, rekao je Ðukanoviæ. On je kazao da je znao da postoje interpretacije u javnosti da Crna Gora povlaèi odreðene poteze ili želeæi da naudi Srbiji ili ne respektujuæi dovoljno interese i stavove Srbije oko odreðenih pitanja. “Ni sluèajno nije rijeè o tome. Zaista, ne samo da Srbiju respektujemo kao važnog igraèa u regionu do èije nam je stabilnosti stalo, veæ i veoma respektujemo nešto što je istorija i tradicija meðudržavnih i meðuljudskih odnosa - ne samo izmeðu Srbije i Crne Gore nego i meðuljudskih odnosa graðana i porodica koje su vrlo isprepletane”, saopštio je Ðukanoviæ. On smatra da je oèigledan problem to što dio javnosti u Srbiji još nije spreman da prihvati da je Crna Gora uistinu nezavisna i da vodi politiku u skladu sa svojim procijenjenim nacionalnim interesima. “I teške odluke koje smo donosili - poput one o priznanju Kosova, ukljuèivale su i vrlo senzibilan odnos prema oèekivano negativnom stavu Srbije prema tim pitanjima”, rekao je Ðukanoviæ. On je kazao da su ipak prevagnule procjene da to treba uraditi zato što predstavlja uvažavanje politièke realnosti koju je nemoguæe promijeniti. “Smatrali smo da je potrebno biti pošten prijatelj i partner Srbiji èak i tad kad je potrebno saopštiti joj i neku neprijatnu realnost i da je to poštenije i odgovornije nego licjemerno podgrijavati nešto što inaèe smatramo iluzijom”, rekao je Ðukanoviæ. On je negirao da je kao dio njegovih priprema za nedavnu posjetu Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD) donijeta odluka o slanju 34 pripadnika Vojske Crne Gore u Avganistan kao i da su zbog te posjete nedavno uspostavljeni diplomatski odnosi sa Kosovom. “Ne znam da li su domaæini prilikom odreðivanja datuma posjete imali i to u vidu. Ali, mi smo te dvije aktivnosti realizovali potpuno nevezano sa terminom posjete i u skladu sa projektovanom dinamikom”, rekao je Ðukanoviæ. On je kazao da je u vezi sa odlaskom crnogorskih vojnika za Avganistan odavno bio definisan termin odlaska - poèetak marta i da sasvim logièno da su oni sad u završnoj fazi priprema. Ðukanoviæ je kazao da, kad je u pitanju uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Kosovom, èinjenica da je taj termin predstavljao, odreðeno zakašnjenje u odnosu na ono što je Crna Gora ranije planirala. »To zakašnjenje uzrokovano je razlièitim razlozima, izmeðu ostalog, i uvažavanjem odreðenih informacija koje smo dobijali iz Beograda. Naravno, oni su bili protiv našeg priznavanja Kosova i diplomatskih odnosa, ali bi im bilo znaèajno da se ništa ne radi na tom planu dok se ne završi iznošenje argumenata pred sudom u Hagu”, naveo je Ðukanoviæ. On je rekao da “nema mjesta spekulacijama” da je prisustvo ministra finansija Igora Lukšiæa u delegaciji zapravo u funkciji njegovog predstavljanja Amerikancima kao buduæeg nasljednika na mjestu premijera. Ðukanoviè je kazao da je platforma posjete bila zasnovana na razgovorima sa predstavnicima amerièke administracije i èelnicima najviših meðunarodnih finansijskih institucija - Meðunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, èije je sjedište u Vašingtonu. “A, Lukšiæ je ne samo ministar finansija i potpredsjednik Vlade, veæ i guverner Crne Gore u Svjetskoj banci. To je bio kljuèni motiv da on bude u našoj delegaciji”, tvrdi Ðukanoviæ. On je poruèio i da nema nièeg skrivenog ni na temu njegove politièke buduænosti podsjeæajuæi da je odavno rekao da bi želio da u odreðenom trenutku promijeni profesiju. “I sad želim da ponovim da æu negdje u narednom periodu, kroz razgovore sa ljudima s kojima dijelim odgovornost za državne poslove u Crnoj Gori, vidjeti koji je to dobar trenutak da ostvarim ono što su moje namjere i želje, a da pri tom nièim ne dovedem u pitanje ne samo kurs kojim se Crna Gora kreæe nego ni dobar tempo koji imamo na putu do naših ciljeva”, rekao je Ðukanoviæ. (kraj) žug/isf