Brisel, (MINA-BUSINESS) - U Evropskoj uniji (EU), ali i u meðunarodnim finansijskim institucijama posljednjih dana sve èešæe se govori o tome da bi bivše socijalistièke zemlje u srednjoj i istoènoj Evropi mogle da budu naredna velika žrtva globalne ekonomske i finansijske krize. Sumorni scenario, prema kojem pad izvoza i privredne aktivnosti u istoènoevropskim zemljama dovodi do pada vrijednosti njihovih valuta u odnosu na euro, dovodi i do bankarske krize, piše BiBiSi /BBC/. Privreda i graðani dosta su se zadužili u eurima i švajcarskim francima, a otplaæivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve skuplje. U Srbiji i izvan nje je, èini se opšteprihvaæeno tumaèenje da su banke koje posluju u toj zemlji u boljoj poziciji da prebrode tu krizu ukoliko do nje doðe, ali je i u drugim istoènoevropskim zemljama rizik ozbiljan, pa se to pitanje u Berlinu u nedjelju našlo i na dnevnom redu sastanka lidera najveæih zemalja EU. Britanski premijer Gordon Braun /Brown/ kazao je da je zemljama srednje i istoène Evrope potrebna hitna finansijska pomoæ. Struènjak za zemlje u razvoju u jednoj od najveæih britanskih banaka, Rojal benk ov Skotlend /Royal Bank of Scotland/, Timoti Eš /Timothy Ash/, smatra da bivše socijalistièke privrede najviše ugrožava spoljni dug privatnog sektora u tim zemljama. "Njihove privrede su se jako brzo proširile, a u posljednjih desetak godina dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se i suviše veliki broj ljudi mnogo zadužio. Nažalost, banke su danas manje spremne da produže te kredite, a posljedica toga je da puno zemalja u regionu sada ima probleme sa vrijednošæu svojih valuta i deviznim rezervama", ocijenio je Eš. On kaže da je problem pogoršan time što zapadne banke, koje su otvorile filijale na Istoku, prosto moraju da smanje obim posla u istoènoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca, a davanje kredita na Istoku je postalo riskantnije nego što je bilo. "Austrija je, na primjer, izložena rizicima u istoènoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 odsto svog bruto domaæeg proizvoda. Švedska je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi USD u baltièkim državama", saopštio je Eš. On smatra da æe kako privrede tih zemalja budu propadale, tako æe aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. "To znaèi da æe podružnice u istoènoj Evropi morati da budu rekapitalizovane, što se automatski negativno održava na njihove centrale na Zapadu", dodao je Eš. On je dodao da je veoma teško vidjeti kako bi Zapad, u postojeæim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj stabilizaciji srednje i istoène Evrope. Eš je podsjetio da je postojalo nekoliko programa Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) u regionu, kao i da su Letonija, Maðarska, Srbija i Ukrajina veæ dobile finansijsku pomoæ od te institucije. "Meðutim, problem je u tome što ti programi nijesu stabilizovali privrede tih zemalja. Istovremeno i nažalost, strani investitori i banke iznose kapital iz regiona kako bi smanjili rizik kojem su tamo izloženi", rekao je Eš. Prema njegovim rijeèima, statistièki podaci o padu bruto nacionalnog dohotka, industrijske proizvodnje i izvoza u veæini istoènoevropskih zemalja vrlo su zabrinjavajuæi. Eš strahuje da bi to moglo da dovede ne samo do ekonomske, nego i do politièke destabilizacije tih država. "Ne znamo kako æe sve ovo da se završi i sa kakvim implikacijama. Posljednjih deset godina bio je period neprekidnog rasta i poveæane trgovine, u kojem je proces približavanja EU doprinio politièkoj, socijalnoj i etnièkoj stabilizaciji ovih zemalja", smatra Eš. "Sada, kada su stvari krenule u suprotnom pravcu lako bi moglo da doðe ne samo do socijalnih, veæ i meðuetnièkih nemira". Ekonomske mjere Vlade Srbije, usvojene prije skoro mjesec kako bi se zemlja lakše izborila sa krizom, poèele su da se primjenjuju u ponedeljak. Privrednici i graðani tako mogu da se prijave kod banaka za dobijanje kredita sa duplo nižim kamatama od uobièajenih, pošto ih subvencioniše država. Preduzetnici biraju dvije vrste kredita za likvidnost ili za investicije, dok graðani mogu da dobiju povoljne kredite iskljuèivo za kupovinu robe koja se proizvodi u Srbiji, poput automobila iz Zastave, domaæe bijele tehnike i namještaja ili poljoprivredne mehanizacije. Vlada oèekuje da æe mjere poveæati potrošnju i kupovinu domaæe robe, pa samim tim pokrenuti srpsku privredu. (kraj) nus/bvm