Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odluka crnogorske Vlade da prije taèno pet godina uz dinar zvanièno poène koristiti i njemaèku marku bila je neophodna, ali su njeni rezultati, prema ocjenjama javnosti, veoma diskutabilni. Ekonomista Predrag Drecun podsjeæa da je marka u poèetku imala generalnu podršku, jer je sprijeèila inflaciju kao rak-ranu crnogorske ekonomije. »Vremenom je valuta koju ne kontrolišemo otkrila brojne slabosti, bez moguænosti da budu korigovane monetarnom politikom. Zato je sve veæi broj privrednika koji traže sopstvenu valutu, u cilju voðenja nacionalne monetarne politike, jer bi tako elminisali slabosti i u dobroj mjeri neutralisali nelikvidnost, naraslu toliko da koèi privredu«, kazao je Drecun agenciji Mina-business. Prema njegovim rijeèima, euro, koji je u Crnoj Gori zamijenio marku prije skoro tri godine, vratio je privredu na neki vid modifikovane robne razmjene svojstvene prvobitnoj zajednici. »Taj gubitak za privredu može biti nadoknaðen štednjom, donacijama ili odlivom nacionalnog bogatsva, a ovaj treæi naèin je u Crnoj Gori dominantan«, kazao je Drecun, dodajuæi da zbog toga, sad kad je oslabio amerièki dolar, euro za Crnu Goru može biti prejaka terapija. Režiser Nikola Vukèeviæ sjeæa se nestabilnosti prije nego što je dinar zamijenjen markom, posebno, kako kaže, jer je u to vrijeme bio student, pa je i novac dobijao u njemaèkoj valuti. »Cijelo moje djetinjstvo je bio preraèun u marke zbog te nestabilnosti, pošto je bilo sasvim realno da ona bude sredstvo rezervi«, kazao je Vukèeviæ, dodajuæi da je prihvatanjem njemaèke valute zapravo stvarno stanje postalo i regularno. Pamti, kako dodaje, i zakruživanje cijena »na gore« i pomalo nerealnu skupoæu zbog promjene dinara za marke, a kasnije njih za euro. Vukèeviæ kaže da je jedinstvenu evropsku valutu, s jedne strane, doživio negativno, jer je sve što je koštalo »jednu marku postalo jedan EUR«, ali dodaje da je svjestan da ga je prihvatio cijeli svijet. »U posljednje vrijeme dosta sam putovao po Bosni i Herecgovini, Hrvatskoj i Sloveniji, koje su kurs valuta vezale za njemaèku marku, i primijetio sam da su im cijene manje. U ovom smislu, bih veoma volio da smo i mi to uèinili«, rekao je on. Euro je, ocjenjuje Vukèeviæ, nužnost i »najmanji moguæi promašaj«, pošto bi, kako je rekao, zbog razloga koje bi okarakterisao patriotskim, volio da Crna Gora ima svoju valutu i zavisi od nje, a ne volje »nekog štampaèa u Beogradu«, iako nije siguran koliko je to moguæe. Za nevladinu organizaciju Grupa za promjene (GZP), odluka o uvoðenju njemaèke marke 1999. godine, bila je politièka i poklapala sa se zaokretom crnogorskog premijera Mila Ðukanoviæa u odnosu na predsjednika Srbije Slobodana Miloševiæa. Izvršni direktor GZP, Nebojša Medojeviæ, smatra da takva odluka nije imala iza sebe nikakav elaborat i da je usvojena preko noæi, iako je bila razumljiva znog politièkog osamostaljivanja i pogubnih uticaja Beograda. »Sada se može konstatovati da crnogorska ekonomija i javne finansije nijesu u stanju da izdrže stabilnu valutu bez reformi, tako da je euro kamen o vratu i onemoguæuje voðenje monetarne politike na naèin koji koriste sve vlade kad se suoèe sa recesijom. Tada postoji samo jedan recept, ekspanzivna monetarna politika i fiskalna disciplina, kako bi se finansirali javni radovi i investicije dale zamah posrnuloj privredi, uz obavezivanje vlade da æe naplatiti svaki cent poreza«, rekao je Medojeviæ. Crnogorska Vlada je, smatra on, imala suprotan recept, odsutvo monetarne politike i veoma fleskibilnu fiskalnu, jer ne želi da naplati dažbine u zonama gdje interese imaju ljudi bliski vlasti poput nafte, cigareta, graðevine, sportskih klubova ili igara na sreæu. »To je antirazvojni koncept, koji ne može dovesti do oporavka«, tvrdi Medojeviæ, ocjenjujuæi da je Crna Gora zarobljenik politièkog izbora da uvede tuðu stabilnu valutu, što je samo vodi dublje u recesiju, ne obezbjeðujuæi najugroženijima, odnosno penzionerima i nezaposlenima, šansu za buduænost. »To potvrðuje i nedavna izjava ministra finansija Igora Lukšiæa, koju možemo shvatiti kao transmisiju Ðukanoviæa, da ne želi preispitivanje bilo èega što je bilo u posljednjih deset godina, jer su oni koji su opljaèkali Crnu Goru imali potpuno pravo i neæe biti podvrgnuti kontroli«, kaže Medojeviæ. (kraj) anf/kmh