Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Primarni interes crnogorske Vlade je oèuvanje stabilnosti bankarskog sistema, što je preduslov stabilne ekonomije, razvoja i povjerenja meðunarodnih investitora prema Crnoj Gori kao potencijalno dobroj investicionoj destinaciji, ocijenio je danas premijer, Milo Ðukanoviæ. “U narednom periodu moramo puno raditi na obnovi povjerenja klijenata banaka, kako bi depoziti izašli iz sefova i slamarica, vratili se u bankarski sistem i na raèuune i bili u funkciji obnove dinamiènog rasta crnogorske ekonomije”, rekao je Ðukanoviæ nakon sastanka predstavnika Vlade, crnogorskog Udruženja banaka i Centralne banke Crne Gore (CBCG). Uèesnici sastanka složili su se da je crnogorskim bankama neophodno obezbijediti kreditnu podršku na kratak rok. “Zahvaljujuæi povjerenju na meðunarodnoj sceni i niskoj zaduženosti Crne Gore, nemamo pretjerano veliki problem da dobijemo kredit koji bi garantovala država, a èiji bi korisnik bile banke”, kazao je Ðukanoviæ. On je dodao da bi na taj naèin bila pojaèana likvidnost banaka i stvoreni uslovi za realizaciju razvojnih projekata. Vlada bi, prema rijeèima Ðukanoviæa, trebalo da u drugoj polovini ove i prvoj naredne godine nastavi da stvara pretpostavke za poèetak fizièke realizacije odreðenih projekata, koji bi obezbijedili kapital kao važan input za stabilnost crnogorske ekonomije. Crna Gora bi, kako je kazao, trebalo i da se priprema za period nakon završetka globalne ekonomske krize. “U bliskoj buduænosti Crna Gora mora biti razvijena turistièka destinacija, sa infrastrukturom i proizvodnjom hrane koja treba da zadovolji potrebe turista”, saopštio je Ðukanoviæ. On smatra da su to realni potencijali crnogorske ekonomske buduænosti, zbog èega ne bi trebalo gubiti vrijeme, veæ i sa manje novca za investicije pripremati i poèinjati realizaciju projekata. Ðukanoviæ je podsjetio da je crnogorska ekonomija bilježila izuzetan rast, zahvaljujuæi globalnom napretku i povjerenju kod stranih investitora, ali da sada dijeli posljedice svjetske ekonomske krize, koja je u znaèajnoj mjeri i psihološka. “To se osjeæa na meðunarodnom i domaæem planu, jer ako deponenti iznose depozite iz banaka i kada im oni nijesu neophodni, i ako procjenjujemo da mnogo više novca ima kod meðunarodnih banaka i privatnih investitora nego što su spremni da ulože, onda imamo krizu povjerenja”, objasnio je Ðukanoviæ. Predstavnik Udruženja banaka, Èrtomir Mesariè, smatra da je pred predstavnicima banaka i Vlade ozbiljan posao kako bi se u što kraæem roku pronašlo najbolje rješenje za izlazak iz krize. “Vjerujem da smo dio iste ekipe i da smo sinhronizacijom zaveslaja došli do toga da situaciju prevaziðemo u što kraæem periodu i na najbolji moguæi naèin”, ocijenio je Mesariè. (kraj) nar/mls