Bijelo Polje, (MINA) – Stara i nova Crna Gora imaju isti cilj, slobodu i njen povratak u društvo slobodnih evropskih naroda, rekao je veèeras predsjednik parlamenta Ranko Krivokapiæ. "Neka vam je sreæan praznik i sve slobode koje æe Crna Gora osvojiti", kazao je Krivokapiæ na centralnoj proslavi 13. jula, Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore koja je održana u Bijelom Polju. Na proslavi su prvi put predstavljeni novi crnogorski simboli, himna "Oj, svijetla majska zoro", grb dinastije Petroviæa i crvena zastava sa utisnutim grbom, koje je juèe usvojio republièki parlament. Sveèanosti su prisustvovali brojni gosti, meðu kojima i crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ. Predsjednik Vlade Milo Ðukanoviæ je kazao da Crna Gora nije položila oružje jula 1941. godine dok je nacistièka zastava vijorila sa Trijumfalne kapije u Parizu, a Hitlerove armije gutale prostranstvo Rusije. "Tim naslovom od Moskve do Njujorka svijet je saznao o jedinstvenom podvigu u porobljenoj Evropi, o masovnom svenarodnom antifašistièkom ustanku crnogorskog naroda", kazao je premijer. Prema njegovim rijeèima, osim engleskog ostrva tada je jedini ostrvo slobode na evropskom kontinentu bila Crna Gora. "Vrhovni komandant južnoslovenskih antifašistièkih snaga, maršal Josip Broz Tito nije propustio da ocijeni da je 13-julskim ustankom Crna Gora davala ostalim narodima Jugoslavije podstrek za njihovu borbu i tako položila temelje novom bratstvu naroda Jugoslavije", rekao je Ðukanoviæ. On je ocijenio da je u tome i suština modernog antifašistièkog crnogorstva i savremene Crne Gore, ali i njene sadašnjosti i buduænosti. "Nema slobode crnogorskog naroda bez slobode svih naroda i graðana Crne Gore", kazao je Ðukanoviæ, ocjenjujuæi da crnogorska istorija slobode nije viteška samo po junaštvu i nepokornosti naših predaka, veæ još prije i još više i po tome što crnogorski narod nikada nije bio tlaèitelj", rekao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, takav amanet ostavili su tvorci moderne crnogorske države, besmrtni Petroviæi i Njegoši. "Antifašizam je istorijski kontinuitet crnogorske borbe za slobodu i slobode, kolijevka obnove crnogorske državnosti i luèa sjutrašnje dovršenosti crnogorske države", naveo je Ðukanoviæ. On je istakao da se danas ne dijelimo ko je kakve vjere i narodnosti, niti ko je koga glasao, veæ na one koji su za slobodu svoga naroda i na one koji su protiv nje. "Sve druge prièe o diobama su podvala", ocijenio je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora se ne može i neæe se odreæi "samoostvarivanja sebe i svoga naroda, i nacionalnog i državnog". "Takvu Crnu Goru bogatu svojim razlièitostima, a državno suverenu želimo i hoæemo. Uvjeren sam i možemo", naveo je Ðukanoviæ. On je kazao da se državno-politièki prije nekoliko godina moglo reæi "najgore je iza nas". "Socijalno-ekonomski danas možemo reæi najteže je iza nas. Na domaku smo našeg evropskog cilja, smirenijega i bogatijega života", kazao je Ðukanoviæ. Na sveèanosti na glavnom bjelopoljskom trgu govorili su predsjednik crnogorske boraèke organizacije Andrija Nikoliæ i gradonaèelnik Tarzan Miloševiæ. (kraj) dmc/isf