Žabljak, (MINA) – Priroda u Crnoj Gori je postala oèigledno lak zalogaj za mnoge koji bi da brzo ostvare liènu korist na raèun jedinstvenog prostora, ne vodeæi raèuna da se radi o bogastvu koji pripada svima, a naroèito buduæim generacijama. To je u izjavi dostavljenoj agenciji MINA ocijenio predsjednik Nevladine organizacije (NVO) Most, Siniša Stevoviæ On je kazao da najava ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenoviæa da æe od crnogorskog primorja krenuti u obraèun sa divljim graditeljima „budi nadu da je u Crnoj Gori sazrela svijest o opasnosti koju nosi javašluk u toj oblasti“. „Meðutim, ako Gvozdenoviæ želi ozbiljno da se razraèuna sa ovim problemom, moraæe jasno ukazati i na prekršioce propisa. Nije samo dovoljno obznaniti akciju, veæ i odgovorne privesti poznaniju prava“, smatra Stevoviæ. On je kazao da to do sada oèigledno nije bio sluèaj, „jer da jeste - nikome ne bi palo na pamet da se usudi da se prostorno unakažava crnogorske turistièke centre“. „Šta više, i pored odrednica Prostornog plana podruèja posebne namjene, Programa razvoja i zašite nacionalnih parkova, mnogobrojnih zakona i meðunarodnih konvencija, budvanizacija se prebacila i na nacionalne parkove u Crnoj Gori“, upozorio je Stvevoviæ. On je rekao da u svijetlu nezakonite sjeèe šuma u Nacionalnom parku (NP) „Durmitor“, višegodišnjeg uništavanja prostora u okviru zaštiæenog podruèja, novonastala eskalacija prodaje atraktivnog zemljišta u okvirima NP prijeti da taj prostor trajno devastira i uèini ga neodrživim. „Kada se zna, da su mnogobrojne kriviène radnje, doduše samo dijelom, potvrðene i od prvog èovjeka Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), postaje jasno zbog èega menadžment na lokalnom i republièkom nivou u tom javnom preduzeæu, mora da snosi odgovornost za postojeæe stanje, i zbog èega nikako ne može biti akter u sprjeèavanju tih pojava“, smatra Stevoviæ. On je naveo da je isti upravljaèki kadar je otvorio rampu za ulazak svih vozila u zaštiæenu zonu NP Durmitor, i tako obesmilio jedinstveno podruèje i pješaèke staze na Crnom jezeru. „Info table na ulazima u NP nemaju informaciju za turiste da se radi o svjetskoj baštini UNESCO-a i MAB-a, takse za rafting su smanjenje i pored velikog interesovanja za tu atrakciju, u drugom dijelu Tare pravila i obaveze kao što su takse za rafting, turistièki objekti, otpadne vode, još nijesu definisana“, kazao je Stevoviæ. Prema njegovim rijeèima, „da je vrag odnio šalu pokazuju i divlji objekti izgradjeni i u kanjonu Tare, u Dobrilovini. „U Pljevljima je privatni koncesionar dobio do sada neviðeno pravo da godišnjim ’planom’ posijeèe 162 hiljade kubika drvne mase, a u dnevnim novinama je otvoren i stalni oglas za kupovinu zemlje u kanjonu Tare“, navodi on. Stevoviæ je kazao da „akteri“ u državnim institucijama zaduženim za zaštitu prirode i kontrolu tih pojava - æute, „oèigledno misleæi da je æutanje njihova obaveza, dok lovci u mutnom ne miruju“. „Svjesni smo zbog èega agencije za promet zemjišta ne biraju mjesto i vrijeme da ostvare korist, ali ne možemo prihvatiti èinjenicu da država ne preduzima ništa da te pojave u zaštiæenim i posebno vrijednim zonama sasijeèe u korjenu“, rekao je on i dodao da „ako se takav trend nastavi, Crna gora vrlo brzo može ostati i bez poljoprivrednog zemljišta i bez NP“. Stevoviæ je naveo da, umjesto da se hitno proglase nova zaštiæena podruèja za šta su veæ sprovedene pripreme, kao i da se u prostorno plansku dokumentaciju postave osnovi za buduæu primjenu Natura 2000 mreže i usvoje zahtjevi iz „Deklaracije o ekološkom razvojnom putu Crne Gore“ koju podržava veliki broj graðana, institucija i NVO - uništava se i „ovo malo zaštiæenih podruèja“. “Deklaracija o ekološkom razvojnom putu Crne Gore“ sadrži zahtjeve za formiranje eko fonda, zaustavljanje enormne sjeèe šuma, divlje gradnje i rasprodaje prirodnih resursa, hitnu procjenu uticaja ljudskih djelatnosti na okolinu, oznaèavanje ugroženih zona koje su važne za turistièki i nauèni razvoj, kao i za proširenje zaštiæenih podruèja na 35 odsto ukupne površine. Zahtijeva se i slobodan pristup informacijama vezanim za oèuvanje životne sredine i povezivanje nacionalnih parkova i novih podruèja u meðunarodni Dinarski luk. „Zaštiti se možemo samo dosljednim poštovanjem opšteprihvaæenih civilizacijskih normi koje poštuju sve zemlje koje vode raèuna o oèuvanju svog integriteta i buduænosti“, zakljuèio je Stevoviæ i pozvao ministre u crnogorskoj Vladi da „sprovode Ustav i propise ove zemlje“. (kraj) gop/žug