Žabljak, (MINA-BUSINESS) – U Predlogu programa razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori sve se svodi na to da Durmitor postane drugi Kopaonik, gdje dolaze turisti zimi, a priroda se devastira na raèun skijanja, ocijenili su u nevladinoj organizaciji (NVO) Most. Predsjednik te organizacije Siniša Stevoviæ smatra da, iako se u uvodnim djelovima Predloga pominju priroda i atraktivnost zaštiæenih prirodnih dobara, u realizaciji se to ne može vidjeti i sve je podreðeno žièarama i skijašima. »Nema pomena ekološkog turizma, niti o tome šta bi moglo u drugim djelovima sezone da se ponudi. Sigurno da može drugaèije, jer toliki akcenat na zimskom turizmu veoma je loš za Durmitor«, kazao je Stevoviæ. »Da li je interes onih koji su pisali strategiju u žicarama, ne znam, ali ne vjerujem da tako eminentna ustanova ne razmatra druge opcije«. Predlog programa, koji je na javnoj raspravi, pripremilo je Ministarstvo turizma i Meðunarodni institut za turizam u Ljubljani. U nevladinom sektoru tvrde da Predlog, umjesto održivog, na velika vrata uvodi masovni turizam, planira uništenje prirodnih resursa i gradnju žièara »na svakom brdu«, pa èak i strogo zaštiæenim podruèjima Nacionalnog parka Durmitor. NVO Most zahtijeva preispitivanje cijelog postupka izrade strategije i da se kroz otvorenu proceduru mnogo ozbiljnije priðe njenoj izradi. »Tražimo da se uvaži mišljenje meðunarodnih institucija kao što su Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO) i Program za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP). Zahtijevamo i da u izmjeni postojeæeg ili izradi novog Predloga budu ukljuèene relevantne strukture lokalnog stanovništva, NVO i svih zainteresovanih«, kazao je Stevoviæ. Prvi utisak koji se, kako je dodao, stièe èitajuæi Predlog, jeste da autori nijesu imali potpuno skeniranu sliku na terenu, što je veliki nedostatak same strategije. »Posebno je katastrofalno praviti nove žicare u dijelu iznad durmitorskih jezera i prema vrhu Medvjed i time širiti taj prostor koji onda zahtijeva i skijaške staze, isijecanje šume i mnoga druga zla za ionako ugrožene èetinarske sume u tom dijelu. To nikako ne treba dopustiti«, upozorio je Stevoviæ. U programu se, kako tvrdi, nigdje ne pominju durmitorska sela Podgora, Mala Crna Gora i Tepca koja su jedina potpuno oèuvala izgled i kao takva su najveæi potencijal za razvoj seoskog turizma. »Kaže se »zdrava hrana«, ali se nigdje ne pominje organska proizvodnja hrane i stvaranje uslova za povratak stanovnika u napuštena sela što je osnovna pretpostavka održivog razvoja. Nema ni informacija o problemu sa prekomjernom sjeèom suma i sa stalnom tendencijom da se to još i proširi«, rekao je Stevoviæ. On je podsjetio da se crnogorski turizam bazira na principima održivog razvoja i na eksluzivitetu, a ne na brojnosti, što je u strategiji potpuno kontradiktorno. »U programu se kaže “odrzivi razvoj” a onda ide brojka od 12 hiljada ležajeva i žièare u eksluzivnim dijelovima Nacionalnog parka i to ne djeluje nimalo optimistièno. Iskustva nas uèe da su ovako veliki zahvati i investicije velikog kapitala u sliènim sredinama donijeli ogromne ekološke probleme koji otežavaju život lokalnom stanovništvu«, smatra Stevoviæ. On je upozorio da bi intenzivni razvoj turizma u planinskim centrima mogao izazvati probleme u snabdijevanju vodom, strujom ili drugim energentima, zatim u lokalnom saobraæaju, ureðenju parkova, šetališta, upravljanju otpadnim vodama i smeæem. »Ovo se veæ dogaða na Durmitoru bez proširenja kapaciteta i to su opasanosti koje se teško mogu kontrolisati a koje se najbolje vide na primjeru nekada centra mediteranskog turizma, Budve«, rekao je Stevoviæ. U Predlogu programa razvoja planinskog turizma u narednih 15 godina predviðena je izgradnja na desetine kilometara skijaških staza i žièara. U njemu se navodi da je "koncept razvoja održivog turizma jedini moguæi model" i da "perspektiva razvoja planinskog treba da poèiva na tri megatrenda, i to na avanturistièkom, eko i tematskom turizmu". Program predviða kao osnovni cilj porast broja noæenja sa sadašnjih 160 hiljada 1,38 milionba 2010. i na 4,2 miliona 2020. godine, rast broja turistièkih ležajeva sa sadašnjih 3,5 hiljada na 11,5 hiljada 2010. i 35,5 hiljada 2020. godine sa preovlaðajuæim smještajem u porodiènim hotelima i pansionima, privatnim apartmanima i sobama, seoskom turizmu i katunima kampovima. Predviðen je i porast prihoda od turizma sa sadašnjih 4,5 miliona EUR na najmanje 65,1 miliona 2010. i 185,4 miliona EUR 2020. godine. Pored eko-turizma i sporta, predlaže se i osnivanje zabavnih parkova, kazina i organizovanje raznih festivala. U nevladinom sektoru vjeruju da zajedno sa Ministarstvom turizma mogu doæi do najboljeg rješenja i da æe energiju umjesto novih kampanja i neproduktivnih medijskih nadgornjavanja upotrijebiti na stvaranje jedne realne i perspektivne strategije Razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori. »Prepoznajemo pozitivan trend ovog procesa i oèekujemo razumijevanje i konstruktivan pristup svih zainteresovanih subjekata kako bi došli do zajednièkog cilja, života u skladu sa prirodom«, zakljuèio je Stevoviæ. (kraj) bvm