Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacionalni savjet za održivi razvoj ocijenio je danas da je Nacrt strategije razvoja energetike do 2025. godine u principu dobar dokument i Vlada ga može usvojiti uz odreðene predloge i sugestije. Savjet je, u zakljuècima usvojenim veæinom glasova, konstatovao da je strategija okvirni dokument koji æe biti konkretizovan akcionim planom, prilikom èije izrade relevantne institucije treba da nastave saradnju. To tijelo je zadužilo Ministarstvo za ekonomski razvoj da odmah nakon usvajanja strategije poène da izraðuje Akcioni plan koji æe Savjet razmatrati. Zakljuèke Savjeta nijesu podržale nevladine organizacije (NVO) èiji predstavnici smatraju da ne treba usvojiti strategiju je je javna rasprava o njoj bila prekratka, a u dokumentu se koncept ekološke države, iako se pominje, zaobilazi u širokom krugu. Predstavnici Vlade tvrde da je u Nacrt strategije ugraðen veliki broj primjedbi, dostavljenih tokom javne rasprave, izmeðu ostalog, konkretnije su opisane postojeæe rezerve u energetskom sektoru i dodato novo poglavlje o tržištu elektriène energije i energetskoj efikasnosti. Ukljuèena su i upozorenja koja se odnose na nedostatak kadra, kao i komplikovane pravne i administrativne procedure, što negativno utièe na angažovanje privatnog kapitala. Nacrt sada sadrži i popravljene tabele energetskog bilansa i rezultate analize osjetljivosti na dinamiku porasta potrošnje i moguæeg kašnjenja izgradnje drugog bloka Termoelektrane ili hidroelektrana na Moraèi. U strategiju su ukljuèeni i ažurirani podaci iz 2005. i prošle godine. Tako je, na primjer, procijenjeno da prema cijenama iz prošle godine, jedan gigavat sat dodatne proizvodnje u Crnoj Gori dovodi do poveæanja bruto domaæeg proizvoda za 33 hiljade EUR. Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenoviæ kazao je da u dinamiènim razvojnim sistemima, odnos energetskog razvoja i zaštite životne sredine predstavlja jedno od osnovnih koncepcijskih pitanja. »Pronalaženje pravog balansa u ovoj interakciji je izuzetno složeno. Zbog toga, bilo kakva krajnost ili površna iskljuèivost u iznošenju i tretiranju argumenta može ostaviti trajne i nepopravljive posljedice za ekonomski ili ekološku buduænost države«, rekao je Gvozdenoviæ. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazoviæ smatra da je strategija odgovor na znaèajno pitanje da li èekati promjenu na svjetskom tržištu energije ili se okrenuti sebi i svojim potencijalima. »Strategija ne podrazumijeva samo popunjavanje deficita. Postiæi njene ciljeve znaèi promjenu svijesti od individualnog potrošaèa do predstavnika Vlade«, rekao je Lazoviæ. Siniša Stevoviæ iz nevladine organizacije Most ocijenio je da je strategija pisana za energetski lobi u Crnoj Gori koji civilnom sektoru šalje poruku – zaštitili ste Taru, ostalo ostavite nama. On je poruèio da u cilju rješenja problema kvalitetnog snabdijevanja strujom treba koristiti rješenja sa minimalnim štetama za prirodu, veæu pažnju posvetiti alternativnim izvorima i reformisati Elektroprivredu. Za Darka Pajoviæa iz Grin homa /Green Home/ je frapantno to što se strategija usvaja tri sedmice prije stupanja na snagu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu. On je podsjetio je da je svega 7,2 odsto Crne Gore pod zaštitom Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO), a ne polovina njena teritorije kako je saopštio ministar inostranih poslova Milan Roæen. Pajoviæ je Savjetu zamjerio što pametnije nije iskorišæeno vrijeme za raspravu, veæ je meðu šest govornika bilo pet ministara, pa su se na njih »naslanjali« gradonaèelnici. Predstavnici Evropske komisije i meðunarodnih organizacija oèekuju da æe u konaènom tekstu strategije biti uvažene i njihove sugestije koje nijesu mogli dostaviti, jer su tek u petak dobili inoviranu verziju i to na crnogorskom jeziku. »Važno je da se strategija usvoji što prije i nadam se da æete prije usvajanja tog dokumenta prihvatiti naše sugestije«, rekao je Klajv /Clive/ Rumbold iz Evropske komisije. Montenegro biznis alijansa podržava strategiju, jer, kako je kazao, direktor tog udruženja poslodavaca, Darko Konjeviæ, biznis se ne može razvijati uz deficit elektriène energije. (kraj) bvm/kmh