Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Strategija razvoja i smanjenja siromaštva polazi od teorijskih pretpostavki da je privatizacija uzrok privrednog razvoja, a on smanjenja siromaštva, koje ne važe za Crnu Goru, ocijenio je danas profesor podgorièkog Ekonomskog fakulteta Risto Kilibarda. On je na konsultacijama, kojima je danas u Podgorici završen participativni porces u izradi Strategije, kazao da je privatizacija u Crnoj Gori za 13 godina uzrokovala samo raslojavanje društva. «Poèelo je privatizacijom društvenih stanova, jer su oni koji su ih dobili postali njihovi vlasnici za bescjenje, a ostali, iako su ulagali u stambene fondove, nijesu dobili ništa», rekao je Kilibarda. Podsjeæajujuæi da je i sam, kako je kazao, i pored dobre plate, jedva našao hiljadu EUR za otkup stana, Kilibarda je dodao da danas samo jedan kvadratni metar tog stambenog prostora košta više od navedenog iznosa. “Raslojavanje je kasnije nastavljeno privatiazcijom društvenih preduzeæa, jer Crna Gora nije kao istoènoevropske zemlje formalno pravno imala državnu, veæ društvenu svojinu. Država je postala njen vlasnik i prodavac pravnim nasiljem, a kupci su bili domaæi stranci”, kazao je Kilibarda. Prema njegovim rijeèima, novcem za kupovinu preduzeæa raspolagali su samo oni koji su ga nelegalno stekli. Crnogorska privatizacija je, dodao je on, destimulisala privredni razvoj, jer su preduzeæa uništavana kako bi kasnije mogla biti prodata za što manje iznose, a novi vlasnici nijesu ulagali u proizvodnju, veæ su se ponašali kao zelenaši. «Ako hoæemo da napravimo Strategiju koja valja, moramo je zasnivati na istinitim èinjenicama», upozorio je Kilibarda, dodajuæi da treba prestati koristiti tranziciju, ratove, meðunarodne sankcije, Miloševiæa ili unutrašnje neprijatelje kao izgovore. Lider ekspertske radne grupe za izradu Strategije Gordana Ðuroviæ ocijenila je da je taj dokument okrenut ocjeni stanja i buduænosti Crne Gore, kao i da se ne bavi uzrocima «koliko bi možda trebalo». «Strategija je dokument koji treba da prepozna crnogorsku viziju razvoja i njegovih ogranièenja, kao i da pomogne meðunarodnoj zajednici da prepozna Crnu Goru kao zemlju kojoj treba pomoæi u smanjenju siromaštva», podsjetila je Ðuroviæ. On je dodala da æe konaèna verzija Strategije, koja treba da bude završena do novembra, sadržati cijenu koštanja svih projekata, kao i da æe biti prepoznate aktivnosti koje ne zahtijevaju previše novca, one koje možemo sami finansirati i ostale, za koje je Crnoj Gori potrebna pomoæ meðunarodnih donatora. Program Strategija za smanjenje siromaštva pokrenuli su u septembru 1999. Svjetska banka (SB) i Meðunarodni monetarni fond (MMF), nakon poziva grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, a on podrazumijeva nov pristup podrške prezaduženim i nedovoljno razvijenim zemljama, kroz artikulaciju plana nacionalnog razvoja i definisanje ciljeva za smanjenje siromaštva. SB i MMF zahtijevaju od oko 70 zemalja sa niskim dohotkom da urade Strategiju da bi im odobrili smanjenje duga ili nove kredite. Na današnjim konsultacijama je saopšteno da Srbija i Bosna i Herecgovina takoðe završavaju svoje Strategije, dok je Albanija to veæ uèinila. Predstavnici lokalnih zajednica mogu svoje pisane sugestije na prvi nacrt crnogorske Strategije dostavljati u naredne dvije sedmice Ministarstvu rada i socijalnog staranja, a konaèna verzija biæe predstavljena 18. i 19. novembra u Briselu, na Donatorskoj konferenciji za Srbiju i Crnu Goru. (kraj) anf/kmh