Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za kršenje Zakona o elektronskom potpisu, èiji je Predlog crnogorska Vlada usvojila prošle sedmice, graðani mogu biti kažnjeni iznosom od deset do 30 najmanjih cijena rada u Crnoj Gori. Te kazne planirane su za neovlašæeno pristupanje i upotrebu podataka ili sredstava za izradu elektronskog potpisa, definisanog kao skup informacija u elektronskom obliku koji služe za identifikaciju odgovornog za sadržaj takvog dokumenta. Zakonom æe biti omoguæeno korišæenje dvije vrste elektronskog potpisa, od kojih samo takozvani napredni ima pravno dejstvo svojeruènog uz peèat u papirnom obliku. Napredni elektronski potpis garantuje autentiènost potpisnika, integritet elektronskih poruka i neporecivost njihovog sadržaja. Ukoliko elektronski potpis neodgovorno koristi graðanin ili odgovorno lice u privrednom društvu koje zastupa potpisnika, mogu biti kažnjeni novèano od 30 do 150 najmanjih cijena rada. Veza izmeðu podataka za provjeru elektronskog potpisa i identiteta potpisnika biæe elektronska potvrda ili certifikat, koje æe izdavati graðani ili privredna društva. Ukoliko davalac usluga certifikovanja prekrši zakon platiæe od 50 do 150 namanjih cijena rada. Kazne, od 30 do 100 minimalnih cijene rada, predviðene su i za odbijanje prihvatanja elektronskog potpisa i èuvanja podataka i sredstava za njegovu provjeru. Planirano je da prateæi podzakonski propisi budu usvojeni najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona, koje je planirano osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu. U obrazloženju Zakona je navedeno da za njegovu primjenu nije potrebno angažovanje dodatnog novca iz Budžeta. Svi potpisnici i davaoci usluga certifikovanja moraæe da ulažu u struèno osposobljavanje, prilagoðavanje aplikacija za elektronsko poslovanje i nabavku odgovarajuæe opreme. U Vladinom Sekretarijatu za razvoj, èiji su predstavnici pripremili predlog, smatraju da æe, u svakom sluèaju, potrebna izdvajanja korisnika elektronskog poslovanja i potpisa biti neuporedivo manja od finansijskih efekata njihove široke primjene. Autori Zakona podsjeæaju da je poèetkom 2001. oko pola amerièkih i više od treæine evropskih firmi koristilo elektronsko poslovanje. U Srbiji i Crnoj Gori je do februara 2003. registrovano 750 hiljada korisnika Interneta i 16,4 hiljada web stranica, što znaèi da sve veæi broj potrošaèa koristi odreðene vidove elektronske trgovine. Uoèeno je da su crnogorske banke i preduzeæa zainteresovani za elektronsko poslovanje, jer je ekonomiènije i obezbjeðuje lakše komuniciranje sa domaæim i stranim partnerima, kao i komercijalne prednosti na tržištu. Elektronsko poslovanje predstavlja novi, efikasniji i jeftiniji model poslovanja koji bi, pored trgovine i platnog prometa, vrlo brzo trebalo da postane prihvaæeno i dominantno u svim sferama rada i života. Uvoðenjem elektronskog poslovanja u djelatnosti javnih službi stvara se moguænost za njihovu temeljnu modernizaciju, poveæanje efikasnosti rada i unaprijeðenje njihovog odnosa prema graðanima. Usvajanjem zakona, crnogorsko zakonodavstvo u ovoj oblasti bilo bi usklaðeno sa meðunarodnim standardima, što je jedan od uslova za puno èlanstvo u Evropskoj uniji. Elektronski potpisi, izmeðu ostalog, neæe važiti za poslove kojima se prenosi pravo svojine na nepokretnostima, ostavinske postupke i ugovore o ureðivanju imovinskih odnosa izmeðu braènih ili vanbraènih drugova, ustupanju i raspodjeli imovine za života, doživotnom izdržavanju, sporazumima u vezi sa nasleðivanjem i o poklonu. Za punovažnost takvih poslova iskljuèivo je potreban svojeruèni potpis papirnog dokumenta. (kraj) anf/dmc