Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora, sa svojom poreskom tradicijom i iskustvom, ne može oèekivati velike koristi od naplate poreza na ekstraprofit, ali treba da iskoristi sve mehanizme i tehnike za njeno unaprijeðenje, smatraju predstavnici predlagaèa i nevladinih organizacija. Predlog Zakona o porezu na ekstraprofit Vlada Crne Gore je usvojila krajem januara, a Parlament bi trebao da ga razmatra na zasijedanju koje je zakazano za utorak. Pomoænik ministra finansija Koviljka Mihailoviæ je objasnila da Zakon o porezu na ekstraprofit uvodi jednokratni porez na imovinu koju su pravna i fizièka lica stekla u periodu meðunarodnih sankcija, od 30. maja 1992. do 1. novembra 2000. godine. Planirano je da predmet oporezivanja bude pojedinaèna ili ukupna imovina vrijedna više od 50 hiljada EUR, ukoliko nije steèena redovnim prihodima, naslijeðem ili poklonom. Direktor Centra za tranziciju Nebijša Medojeviæ smatra da bi osnovica poreza trebala da bude dvostruko viša, a stopa srazmjerna visini steèenog bogatstva. Predlog predviða oporezivanje nepokretnosti, depozita kod domaæih i stranih banaka, akcija, ekstraprofita steèenog uvozom proizvoda na koje nijesu plaæene akcize i carine, dobiti od primarne i sive emisije, vazduhoplova, plovnih objekata i plemenitih metala. Sagovornici Mine-business se slažu da nijedna od razvijenih ili zemalja u tranziciji nije mogla da se pohvali efektima primjene poreza na ekstraprofit. Mihailoviæ je rekla da su èlanice Sjedinjenih amerièkih država tokom primjene sliènih propisa uspijevale da prikupe od 1,3 do 3,5 odsto ukupnih prihoda. “Najbolje rezultate postigla je Irska, koja je ovim porezom prikupila tri odsto društvenog bruto proizvoda. Neke države su imale više štete nego koristi od ovog poreza”, tvrdi Mihailoviæ. Medojeviæ podsjeæa da je Srbija od najvljenih pet do šest milijardi DEM, uspjela da naplati svega 102 miliona. On smatra da je Vladin predlog nemoguæe primijeniti, jer efikasnost zavisi od poštenja poreskih obveznika. Vlasnik imovine porez bi trebao da plati najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu, a obveznici su dužni da se sami prijave u roku od 45 dana. Poreska stopa je 20 odsto, a ako se obveznik ne prijavi sam, veæ to uèini Direkcija javnih prihoda, njen iznos æe biti udvostruèen. Vlasnik porez može platiti odjednom, a za isplatu u ratama plaæaæe kamatu koju utvrdi Centralna banka. Oporezovana imovina æe biti založena ili stavljena pod hipoteku do otplate poreza. Država, ocjenjuje Mihailoviæ, želi da naplatom poreza na ekstraprofit uspostavi pravdu izmeðu onih koji su stekli imovinu na neregularan naèin i ostalih graðana koji nijesu imali tu šansu. Medojeviæ smatra da vlast predlogom pokušava da legalizuje devijnatnu praksu i pomogne njenim protagonostima u posljednjih deset godina da se “provuku” sa što manjom cijenom. On predlaže da Zakon ne bude jednokratan, veæ da važi odreðeni broj godina, u zavisnosti od rezultata primjene. “Korišæenje prihoda od poreza na ekstrprofit treba da kontroliše posebno skupštinsko tijelo, da bi on bio kompenzacija ljudima koji su ostali bez posla zbog privatizacije. Ne treba ga usmjeriti u socijalna davanja, veæ u kreditiranje zapošljavanja, malog i srednjeg biznisa i obnavljanje proizvodnje”, tvrdi Medojeviæ. Ministrtsvo finansija je pozvalo sve zainteresovane, prvenstveno nevladine organizacije, da svojim sugestijama poboljšaju predloženo rješenje naplate poreza na ekstraprofit (kraj) anf