Podgorca, (MINA) – Neusvajanje izbornog zakona je potvrda da se Crna Gora, u politièkoj dimenziji pristupanja Evropskoj uniji (EU), suoèava sa izazovima iz oblasti manjinske zaštite, ocijenio je istraživaè kršenja ljudskih prava, Aleksandar Zekoviæ. On je, u otvorenom pismu potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviæu koje je dostavljeno agenciji MINA, rekao da je preduslov evropskih integracija funkcionalno prihvatanje demokratije i ostvarenje njene pune djelotvornosti. “To znaèi da su integracije direktno zavisne od procesa reformi i demokratske stabilnosti društva koje se želi pridružiti EU”, smatra Zekoviæ. SNP, dodao je, na legitiman naèin, otvorila pitanja pristupa crnogorskom državljanstvu i službene upotrebe srpskog jezika. Zekoviæ predlaže mjere koje bi, kako je kazao, mogle unaprjediti manjinsku zaštitu i pokrenuti dijalog i uspostavljanje strateškog politièkog jedinstva oko daljeg razvoja zemlje poput usvajanja Zakona o službenoj upotrebi jezika i akcionog plana za primjenu Zakona o slobodama i pravima manjina. „Zakonom treba urediti naèin ostvarivanja službene upotrebe jezika u javnim službama i na nivou lokalnih samouprava kao i uslove za uvoðenje službene upotrebe jezika na lokalnom nivou i upotrebu jezika u ekonomskom životu što je potpuno zapostavljeno u dosadašnjoj praksi“, navodi se u pismu. On smatra da je usvajanje akcionog plana za implementaciju Zakona o slobodama i pravima manjina nakon osnovnog najvažniji zakon. “Poboljšanje i praæenje implementacije ovog Zakona predstavljalo bi i odgovoran odnos prema ustavnim odredbama i meðunarodnim obavezujuæim ugovorima i dokumentima. Tokom pet godina implementacije ovaj zakon još uvijek nije zaživio u punoj mjeri“, rekao je Zekoviæ. Kasni se, smatra on, i sa usaglašavanjem odreðenih propisa sa Ustavom što ogranièava i praksu manjinskih prava. "Posebno je važno osnažiti i pratiti, u praksi, konsultovanje savjeta nacionalnih manjina pri donošenju odluka od strane sistemskih institucija i obezbijediti njihovu djelotvornu participaciju", rekao je Zekoviæ. Manifestacija Dani kulture manjina, dodao je, protekla je bez vidljive participacije Srpskog nacionalnog savjeta (SNS). „Resorni ministar je bio dužan provjeriti tu situaciju. Takoðe bio je dužan skrenuti pažnju na èeste kontradiktorne izjave koje dolaze iz SNS o neprihvatanju manjinskog statusa srpskog naroda u Crnoj Gori“, kazao je Zekoviæ. On je naveo da nije poznato da li i u kojoj mjeri u radu SNS uèestvuju poslanici, èlanovi Vlade, gradonaèelnici, drugi lokalni funkcioneri srpske nacionalnosti ili šefovi politièkih partija, "koje su, takozvane, srpske prepoznatljivosti". „SNS je dužan poraditi na svom legitimitetu prije svega zato što se mora jasno legitimisati pred državnim organima kao kljuèno tijelo manjinske samouprave“, smatra Zekoviæ. U protivnom Vlada je, kazao je Zekoviæ, dužna da komunicira sa svim politièkim partijama koje okupljaju pripadnike srpskog naroda i štite njegove interese. "Potvrda nesporne legitimnosti SNS važna je i zbog definisanja statusa srpskog jezika u javnom obrazovnom sistemu i kreiranja odgovarajuæe predmetne i udžbenièke politike", zakljuèio je on. Zekoviæ smatra da voðenje i koordiniranje politike u oblasti ljudskih i manjinskih prava, kao i bavljenje tim pitanjima, zahtijeva veæu, upuæenost i posveæenost resornog ministra za ljudska i manjinska prava. (kraj) anm