Podgorica, (MINA) - Ratni zloèini i suoèavanja sa prošlošæu su veoma osjetljiva tema, koju nije lako pozicionirati u crnogorskoj društvenoj agendi, ocijenila je portparol Inicijative za REKOM u Crnoj Gori, Mirela Rebronja. Ona je kazala da se regionalna komisija za utvrðivanje èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991-2001 godine (REKOM) nalazi u fazi kada je treba institucionalizovati. "Odnosno prenijeti iz okvira civilnog društva, koje je skoro èetiri godine razvijalo i uèinilo sve što je u njegovoj moguænosti, u nadležnost država i njenih institucija kako bi bio zapoèet proces dogovora meðu državama o osnivanju REKOM-a", rekla je Rebronja agenciji MINA. Koalicija za REKOM æe, kako je navela, u narednoj godini istrajati u nastojanju da države poènu razmatrati predlog mreža od preko dvije hiljade èlanova - organizacija i pojedinaca. „Formirani regionalni tim zagovaraèa æe, zajedno sa koalicijom, u iduæoj godini nastojati da taj proces institucionalizacije ubrza, s ciljem da još jednom ukažu na realnu potrebu društava svake od zemalja da se utvrde èinjenice i na osnovu njih, a ne na osnovu manipulacija, grade bolji i stabilniji odnosi meðu državama regiona“, najavila je ona. Èlanovi tima su univerzitetski profesori Žarko Puhovski iz Hrvatske, Zdravko Grebo iz Bosne i Hercegovine(BiH) i Biljana Vankovska iz Makedonije, reditelj Dino Mustafiæ iz BiH, novinari Dinko Gruhonjiæ iz Srbije, Dragoljub Duško Vukoviæ iz Crne Gore i Igor Mekina iz Slovenije, kao i branitelj ljudskih prava Nataša Kandiæ iz Srbije. U toku je imenovanje èlana tima sa Kosova. Prvi sastanak zagovaraèi su imali sa predsjednikom Crne Gore, Filipom Vujanoviæem. „Odluèeno je da se krene iz Podgorice zato što je najsnažnija politièka podrška u dosadašnjem periodu došla iz Crne Gore. Predsjednik je ponovio svoju snažnu podršku osnivanju REKOM-a i kazao da æe nastaviti da se zalaže za afirmaciju inicijative za REKOM u nastupajuæem periodu”, rekla je Rebronja. Ona smatra da je protekla godina bila od presudne važnosti za inicijativu za REKOM, jer je Skupština Koalicije 26. marta 2011 usvojila Prijedlog statuta REKOM-a. Prema njenim rijeèima, na teritoriji bivše Jugoslavije u maju i junu prikupljeno je 543 hiljade potpisa za osnivanje REKOM-a. „To je nezabilježen rezultat za bilo koju drugu regionalnu ideju do sada, a podrška je stigla od ogromnog broja poznatih liènosti, meðu kojima je i pismo podrške 155 istaknutijih intelektualaca iz cijelog regiona“, rekla je Rebronja. Crna Gora je, kako je navela, premašila predviðenu kvotu jer je prikupljeno nešto više od 31 hiljade potpisa, dok je u odnosu na planiranu kvotu najmanje potpisa prikupljeno u Hrvatskoj.“Ali to ne umanjuje uspjeh na regionalnom nivou od preko pola miliona potpisa za relativno kratko vrijeme“. Ona je kazala da je u Crnoj Gori podrška stigla sa svih nivoa – od potpisa graðana, civilnog društva, ali i poslanièkih klubova svih parlamentarnih partija, predsjednika države, Skupštine i Vlade. Rebronja je podsjetila da su Inicijativu javno podržali i predsjednici Hrvatske Ivo Josipoviæ, Srbije Boris Tadiæ, èlan Predsjedništva BiH Željko Komšiæ, brojni ministri, funkcioneri nacionalnih i lokalnih institucija i politièkih partija. „Pitanje ratnih zloèina i suoèavanja sa prošlošæu je još osjetljiva tema, o kojoj se od nedavno, slobodnije i intezivnije govori u našoj javnosti i nije je lako pozicionirani na društvenu agendu. Razlièiti su izazovi u razlièitim zemljama, a shodno tome i protivnici ideje, ali mi vjerujemo da æe i donosioci odluka shvatiti da je za dalji razvoj naših društava neophodno priznati patnju žrtvama na adekvatan naèin“, ocijenila je Rebronja. Pomoænik Glavnog sekretara Ujedinjenih Nacija (UN) za ljudska prava Ivan Šimonoviæ, razgovarao je 15. novembra u sjedištu UN u Njujorku sa delegacijom Koalicije za REKOM. „I tada je izrazio podršku Visokog komesara za ljudska prava (OHCHR) našoj inicijativi, i obeæao pomoæ njegove Kancelarije u koordinaciji komunikacije izmeðu nacionalnih institucija u èijoj je nadležnosti donošenje odluke o osnivanju zajednièke REKOM “, kazala je Rebronja. Upitana da prokomentariše navode u medijima da se Inicijativa za REKOM „raspada“, Rebronja je kazala da takve informacije uglavnom dolaze sa istih adresa. „Te optužbe su zasnovane na neistinama i konstrukcijama koje nemaju èinjenièno utemeljenje. Koalicija je uvijek na sve optužbe odgovarala argumentima, lako provjerljivim informacijama i nastavkom aktivnosti, a REKOM može smetati samo onima koji ne žele da se utvrde èinjenice o svemu što se dešavalo 90-ih godina“, zakljuèila je ona. (kraj) mib/isf