Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Gotovo svaki drugi graðanin Crne Gore smatra da se proces javnih nabavki u veoma maloj mjeri ili se uopšte ne sprovodi na pošten naèin, pokazala je analiza Instituta alternativa. Prema analizi Rizici za korupciju u postupcima javnih nabavki u Crnoj Gori, koja je predstavljena danas na okruglom stolu u Podgorici, tek svaki peti graðanin smatra da se javne nabavke u Crnoj Gori sprovode u skladu sa javnim interesom, po zakonu, prema objektivnim kriterijumima, transparentno i nepristrasno. “Ovakvom stavu javnosti doprinosi èinjenica da je u proteklih deset godina zanemarljiv broj kriviènih prijava podnijet od Uprave policije, odnosno odgovarajuæih optužnica državnog tužilaštva, kao i da još nema pravosnažnih presuda za korupciju u javnim nabavkama. Takoðe, u istom periodu nije izreèena nijedna prekršajna kazna za kršenje zakona, a nije poznato ni da je neki državni službenik ukljuèen u javne nabavke snosio disciplinsku odgovornost”, saopštili su iz Instituta alternativa. Oni su podsjetili da su se u prethodnih deset godina promijenila tri zakona o javnim nabavkama, a samo u posljednje èetiri na javne nabavke je u Crnoj Gori potrošeno više od 1,67 milijardi EUR. “Pravni okvir za sprovoðenje javnih nabavki je bitno poboljšan, naroèito usvajanjem Zakona o javnim nabavkama polovinom prošle godine, koji je u znaèajnoj mjeri usaglašen sa pravom EU. Godišnje se sklopi preko pet hiljada ugovora o javnim nabavkama. Prisutan je i rast prosjeènog broja ponuðaèa po jednom tenderu koji je porastao na 4, 5 sa ranijih 3,5”, konstatovano je u analizi. Meðutim, kako je ocijenjeno, primjena propisa o javnim nabavkama nije uvjerila javnost u integritet procesa. Proces javnih nabavki se, po mišljenju graðana Crne Gore, u velikoj mjeri može opisati kao proces koji se odvija pod politièkim, odnosno stranaèkim uticajem. Novim Zakonom poboljšana je, kako je saopšteno, kontrola postupka obavezom da Komisija mora kontrolisati postupak èija je vrijednost iznad 500 hiljada EUR. Nedostaci novog Zakona ukljuèuju manjkave odredbe o antikorupcijskim pravilima i sukobu interesa. “U prvom redu tu je rijeè o odredbi koja zabranjuje zapošljavanje osoba ukljuèenih u postupak javne nabavke u periodu od dvije godine kod pravnog lica - ponuðaèa sa kojim je sklopljen ugovor o javnim nabavkama. Meðutim, ta odredba se teško može pratiti jer za tako nešto nema institucionalnih mehanizama za nadgledanje niti je u pravnom sistemu obezbijeðena sankcija za takvo postupanja”, zakljuèeno je u analizi. Jedan od zakljuèaka je i da je novim Zakonom nejasno definisana procedura javne nabavke šoping metodom. Ova primjedba se odnosi posebno na dio utvrðivanja ispunjenosti uslova za uèestvovanje u ovom postupku. Kada je rijeè o finansiranju politièkih partija i javnim nabavkama, iz Instituta su ocijenili da Državna izborna komisija ima ogranièen kapacitet da nadgleda primjene odredbe Zakona o finansiranju politièkih partija koji propisuje zabranu politièkim partijama i drugim podnosiocima izbornih lista da primaju priloge od preduzeæa i preduzetnika i sa njima povezanih pravnih i fizièkih lica. “Ovo prije svega jer ne postoji umreženost ili jedinstvena baza podataka koja bi identifikovala kršenje ovih odredbi”, navodi se u zakljuècima analize. Sporna je ustavnost odredbi Zakona o javnim nabavkama u dijelu da Komisija koju osniva Vlada, odluèuje u drugom stepenu o pitanjima koja su u iskljuèivoj nadležnosti samostalnih i nezavisnih organa. Samostalnost u tim sluèajevima može da obezbijedi samo nezavisna i samostalna komisija na državnom nivou, osnovana zakonom, što bi u konaènom, bilo u skladu sa propisima Evropske unije. “Komisiju za kontrolu postupka javnih nabavki je potrebno ustanoviti kao nezavisan i samostalan organ u skladu sa propisima EU, što zahtijeva da èlanove Komisije imenuje Skupština. Takoðe, potrebno je ustanoviti odreðene pojaèane uslove za imenovanje èlanova Komisije”, navedeno je u analizi. Službenici za javne nabavke i drugi ukljuèeni u postupak javnih nabavki, naroèito èlanovi komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, nijesu obuhvaæeni odredbama Zakona o sprijeèavanju sukoba interesa, pa nemaju obavezu podnošenja izvještaja i prihodima i imovini. Kapaciteti Uprave za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki su, kako je konstatovano, ogranièeni. Nacionalni plan za integraciju Crne Gore u EU (NPI), je podrazumijevao da u ovoj godini radi deset službenika u Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, a 21 službenik u Upravi za javne nabavke. U aprilu ove godine je u Upravi za javne nabavke (UJN) bilo zaposleno 14 državnih službenika i namještenika, ukljuèujuæi i direktora Uprave. Manjak od sedam zaposlenih je posebno zabrinjavajuæi imajuæi u vidu nove znaèajne nadležnosti UJN. NPI je takoðe predviðao da budžet UJN u ovoj godini bude 550 hiljada EUR, a Komisije 310 hiljada. Zakonom o budžetu za ovu godinu je predviðeno 269,7 hiljada EUR za UJN, a 182,28 hiljada za Komisiju. „Strategija razvoja javnih nabavki za period do 2016. godine usvojena u decembru prošle godine nije adekvatno propisala naèin ostvarivanja ciljeva, naroèito onih u vezi sa suzbijanjem korupcije i neregularnosti u sistemu javnih nabavki, proces harmonizacije sa evropskim standardima u dugoroènom periodu. U Akcionom planu od ukupno 14 mjera, 11 je posveæeno razvoju institucionalnog okvira i jaèanju administrativnih kapaciteta, odnosno daljem jaèanju postojeæih institucija nadležnih za razvoj i kontrolu sistema javnih nabavki, elektronskim javnim nabavkama, obukama u javnim nabavkama”, navedeno je u zakljuècima. Svega dvije mjere su, kako se dodaje, posveæene sprjeèavanju korupcije u sistemu javnih nabavki. Suzbijanju korupcije i neregularnosti u sistemu javnih nabavki u ovom dokumentu nije posveæeno dovoljno prostora. Analiza sadrži i preporuke, meðu kojima su razviti metodologije za planiranje javnih nabavki u pojedinim karakteristiènim oblastima javnih nabavki, a proces planiranja javnih nabavki integrisati u proces pripreme budžeta. Preporuèuje se i da se šoping postupak definiše u skladu sa propisima Evropske unije, a u narednim fazama razvoja javnih nabavki da se razmotre obavezu davanja prethodne saglasnost UJN na postupak. “Potrebno je poboljšati finansijski položaj službenika za javne nabavke i institucionalizovati obuke službenika za javne nabavke, što predstavlja jedna od važnih preduslova za primjenu Zakona i mora se u što kraæem periodu uspostaviti”, navodi se u prepeporukama. (kraj) bvm