Podgorica, (MINA) - Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora obezbijediti odgovarajuæe pravne instrumente koji æe garantovati svakoj osobi da u potpunosti uživa svoja prava, poruèio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobniè. Tema okruglog stola u Podgorici, koji je organizovao Vladin Savjet za zaštitu od diskriminacije, bila je Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2013. godinu. Drobniè je kazao da je meðuinstitucionalna saradnja neophodna, kako bi se sprovoðenje zakona èvrsto ukorijenilo. U EK, kako je naveo, oèekuju da æe usvajanjem izmjena zakona o zabrani diskriminacije i o zaštiti ljudskih prava i sloboda doæi do znaèajne usklaðenosti sa pravnom tekovinom EU. „EK oèekuje od Crne Gore da zamjenicima i savjetnicima ombudsmana omoguæi uživanje funkcionalnog imuniteta, s obzirom na to da se radi o obavezi koja proistièe iz Akcionog plana za poglavlje 23“, rekao je Drobniè. On je poruèio da se nezavisnost ombudsmana takoðe mora obezbijediti, èvrstom zakonskom osnovom koja æe mu omoguæiti da se akredituje pri Meðunarodnom koordinacionom komitetu nacionalnih nstitucija za ljudska prava. „Što se tièe rodne ravnopravnosti, izmjene izbornog zakonodavstva su u toku, i ovu šansu treba iskoristiti kako bi se riješilo pitanje nedovoljne zastupljenosti žena u parlamentu“, smatra Drobniè. On je naglasio da je pitanje nasilja u porodici i dalje ozbiljan razlog za zabrinutost i da institucionalna saradnja razlièitih socijalnih servisa i organa za sprovoðenje zakona treba da se poboljša. „Mediji, takoðe, predstavljaju važan faktor u otkrivanju sluèajeva kršenja ljudskih prava, i kao takvi moraju imati uslove za rad bez pritiska“, poruèio je Drobniè. On je podsjetio da je EK u Izvještaju o napretku navela da umiješanost javnih službenika, naroèito policijskih, u sluèajeve zastrašivanja i napada na novinare, i dalje predstavlja razlog za zabrinutost, kao i porast nasilja nad novinarima. „Svi stari i novi sluèajevi prijetnji i nasilja moraju biti temeljno istraženi i procesuirani. Nažalost, u posljednje vrijeme smo bili svjedoci novih napada na imovinu medija, kao i fizièkih napada na crnogorske novinare“, naglasio je Drobniè. On je kazao da EK od državnih organa oèekuje da zaštiti novinare i da im omoguæe uslove za bezbjedan i nesmetan rad. „Ova oblast æe biti pod posebnom pažnjom EU i država èlanica“, dodao je Drobniè. Prema njegovim rijeèima, situacija se nije popravila ni sa stanovišta prava osoba sa invaliditetom. „Pristup objektima, ukljuèujuæi i obrazovne i medicinske ustanove, i dalje nije omoguæen, i apelujem na nadležne organe da omoguæe osobama sa invaliditetom da u potpunosti uživaju svoja prava“, kazao je Drobniè. On je ocijenio da Zakon o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom ima mnogo nedostataka, i da æe morati da se mijenja. Crna Gora æe, smatra Drobniè, morati da ojaèa i mehanizme za praæenje naèina upotrebe i sankcionisanje potencijalne zloupotrebe novca namijenjenih profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom. On je ocijenio da je Crna Gora prošle godine napravila znaèajan iskorak u zaštiti prava na slobodno okupljanje. „Država je snažno podržala organizaciju dva prajda, i moram naglasiti da je policija odradila zavidan posao što se tièe bezbjednosti uèesnika parade. Ovi dogaðaji su, nažalost, pokazali zabrinjavajuæe visok nivo homofobije u Crnoj Gori“, naveo je Drobniè. On je naglasio da EU ne dozvoljava postupanje prema ljudima kao graðanima drugog reda zbog njihove seksualne orjentacije. „U tom pogledu, oèekujemo da se sve homofobiène prijetnje istraže, procesuiraju i da se poèinioci i krivièno gone i kazne, u skladu sa crnogorskim zakonima“, naglasio je Drobniè. On je podsjetio da je ostala još jedna godina da se riješi pitanje svih raseljenih i interno raseljenih. „Zajedno moramo nastaviti da radimo kako bismo pronašli trajna rješenja za integrisanje tih osoba i rješavanje njihovog statusa. Znaèajni izazovi su i dalje pred Crnom Gorom i kada je rijeè o integrisanju romske populacije“, kazao je Drobniè. Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanoviæ, kazao je da Crna Gora veoma ozbiljno shvata svoju ulogu u stvaranju tolerantnijeg okruženja za sve ljude koji žive unutar njenih granica. On je naglasio da je poštovanje ljudskih prava dužnost i obaveza svakog èovjeka. „Obezbijediti poštovanje razlièitosti drugih ljudi znaèi podiæi moral društva iznad granica tradicionalnog shvatanja“, kazao je Numanoviæ. On je ocijenio da æe usvajanjem izmjena zakona o zaštiti diskriminacije i o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koji su u skupštinskoj proceduri, biti napravljen znaèajan pokmak ka usaglašavanju crnogorskog pravnog okvira sa tekovinama EU. „Borba za humane vrijednosti, jednaka ljudska prava za sve i bolji svijet kojem pripadamo, nikad ne prestaje. Moramo se uvijek iznova truditi da obezbijedimo jednaka prava za sve ljude“, poruèio je Numasnoviæ. Ambasador Ujedinjenog kraljevstva, Ian Robert Viting, ocijenio je da su crnogorska vlada, meðunarodna zajednica i nevladine organizacije uložile mnogo napora u bolju zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori. On je poruèio da æe Velika Britanija nastaviti da podržava rad svojih partnera koji su posveæeni postizanju tih ciljeva. „Možda je konaèno nestajanje predrasuda i diskriminacije nedostižan cilj, ali kažu da su nedostižni ciljevi jedini kojima vrijedi težiti“, kazao je Viting. (kraj) gop/isf